Nikola Brzica s diplomom West Pointa i iskustvom iz hrvatske misije u Afganistanu zalaže se za proaktivan pristup Vlade sigurnosnom aspektu migrantske krize. Što bi to zapravo značilo?

'Prije svega, suradnju s partnerima i saveznicima unutar EU-a i NATO-a, ali jednako tako i po cijeloj trasi tzv. zapadne balkanske rute. Svjedoci smo posljednjih mjeseci da smo dijelili lekcije drugima, svađali se i minirali neke poteze, a mislim da je ključ upravljanja - suradnja. Trebamo dobro paziti što nam susjedi čine i biti spremni reagirati u skladu s njihovim djelima. Napomenut ću da je premijer u jeku predizborne kampanje rekao da ako Slovenci podignu ogradu, mi ćemo je podići dvaput brže. Međutim Slovenci nam dižu ogradu, a ja ne vidim nikakvih dokaza da smo mi spremni poduzeti nešto po tom pitanju', kaže Brzica za tportal.

Znači li to da se zalaže za podizanje ograde?

'Ne, ne. Samo mislim da trebamo proaktivno razmišljati, znati koje su moguće opcije i ishodi, da nas nešto ne iznenadi. Mislim da moramo biti spremni za više varijanti, a osim na deklarativnoj razini, ne vidim da jesmo', odgovara Brzica, inače i član Vijeća za domovinsku sigurnost predsjednice RH.

Što bi se trebalo dogoditi da Hrvatska digne ogradu? Dva su preduvjeta, po njegovom sudu: ako migranti više ne mogu izaći iz RH, a i dalje budu pristizali te se ne može spriječiti njihov ulazak u zemlju. To je, naravno, povezano i uz situaciju na granicama koje prethodno prolaze.

'Ne forsiram da mi to trebamo trenutno napraviti, ali mislim da je to mogući ishod sadašnje situacije. Moramo biti spremni i za tu situaciju', kaže Brzica, dodajući da je nužno spriječiti mogućnosti ilegalnih prelazaka. Imajući u vidu deficit u ljudstvu, za početak bi se to trebalo primijeniti na najkritičnijim dijelovima granice - od Iloka do Gunje u istočnoj Slavoniji te na granici južno od Dubrovnika - dok bi potencijalni masovniji prolazak izbjeglica kroz BiH također rezultirao jačanjem internih kontrola u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

U međuvremenu ministar Ranko Ostojić kaže da se suradnja s Europom odvija punom parom i da Hrvatska svojim partnerima daje sve tražene informacije. Brzica upozorava da Ostojić to tvrdi nakon napada u Parizu, a prethodno je 'iz njegovih izjava bilo vrlo očito da suradnja nije na toj razini'. Podsjeća koliko je prigovora upućeno samo na račun Slovenije, a 'sad kad se dogodio incident, onda stiže jako pomirljiv ton iz naše Vlade'.

Što se tiče registracije izbjeglica, objašnjava da se prema Dublinskom sporazumu to čini biometrijskom metodom, dakle uzimanjem otisaka prstiju. No da u Hrvatskoj i to šteka, ilustrira primjerom nizozemskog novinara koji se lažno predstavio kao Sirijac bez dokumenata i prošao u Opatovac. Snimajući proceduru, posvjedočio je da su ga samo fotografirali, usmeno ga pitali tko je i otkud potječe te je na tome stalo.

'Čini mi se da od biometrijskih podataka ništa nismo uzimali i da timovi iz Frontexa dolaze upravo zbog toga. Sinoć je ministru Ostojiću u Dnevniku Nove TV izravno postavljeno pitanje o biometriji, a on je okolišao oko odgovora', ističe Brzica, dodajući da su srpski mediji prenijeli to da otisci prstiju uzeti tamo odgovaraju otiscima bombaša samoubojice iz Pariza, a s hrvatske strane takve formulacije nije bilo.

Još bi nekoliko koraka Hrvatska mogla napraviti po pitanju sigurnosti, kaže Brzica, ne želeći govoriti o svim pojedinostima rada, ali ipak navodeći primjer nadzora SIM-kartica u mobilnim telefonima izbjeglica. 'To su zanimljive informacije s kojima službe uvijek mogu kasnije konstruirati komunikacije', otkriva Brzica.

Brzica, inače, naglašava da je riječ o humanitarnoj krizi, na što je i sam HDZ poručivao od početka, ali postoji i sigurnosni aspekt.

'Upozoravao sam na mogućnost radikalizacije jer sve službe koje se bave tom problematikom prepoznale su potencijalnu opasnost od potomaka useljenika koji se ne snalaze u zapadnom društvu i postaju radikalizirani. To je najveći problem. To nema direktne veze s migrantima, ali dugoročno ima', ističe Brzica.

Pojačane mjere sigurnosti u Hrvatskoj nakon napada u Parizu ocjenjuje kao zakašnjelu reakciju, a napominje da se aktualnoj krizi ne vidi kraj.

'Najskromnije procjene su da će doći još stotine tisuća ljudi, a srednje procjene su više milijuna ljudi – da ne govorimo o onim najgorima. Dakle jako teško je ispravno reagirati kad nam je već nametnuta kriza, ali bismo u ovom trenutku trebali poduzimati mjere koje će utjecati na ono što će biti za 15 dana ili za dva mjeseca', zaključuje Brzica.

Lučin: U strahu su velike oči, ali ovo nije dobro

SDP-ov saborski zastupnik i bivši ministar unutarnjih poslova Šime Lučin upozorava da se nakon tragedije u Parizu cijeli problem migranata počinje gledati kroz drugačiju prizmu.

'Normalno, u strahu su velike oči, ali mislim da to nije dobro. Situacija je takva da ovi ljudi koji sad dolaze u Europu bježe od istih tih ljudi koji su napravili ovu glupost u Parizu i koji su nažalost prijetnja našem načinu života. Prema toma, uopće nisam sklon preispitivati problem migranata s obzirom na ovo. Moram priznati da je migrantska kriza u Hrvatskoj dobro odrađena i dosad nije bilo nikakvih primjedbi, dapače stizale su samo pohvale. Baš kao što radi i Njemačka, koja drži svoje granice otvorene i cilj je većine migranata', poručio je Lučin, napominjući da se humanitarna pitanja poput ovog ne bi smjela politizirati.

'Jako mi je drago što migranti nisu bili tema u izbornoj kampanji, plašio sam se toga, ali toga stvarno nije bilo. Tu smo položili ispit. Danas u Hrvatskoj, bez obzira dolaze li iz HDZ-a ili nekakve kvazistruke, imamo jako puno stručnjaka za sigurnost, a htio bih vidjeti njihove reference pa da onda razgovaramo', kazao je Lučin za tportal.

Tragični događaji u Parizu 'otvorit će nažalost niz tema i ljudi koji su stvarno u velikoj nevolji sad će imati još više problema nego što su ih imali na svom putu do kakve-takve slobode', ocjenjuje bivši ministar.

Što se tiče postupka registracije, navodi da će sutra netko tražiti da se izbjeglicama snimaju zjenice. Nekome nije dosta otisak prsta ili netko možda problematizira to što se pet ljudi među masom migranata provuklo bez evidencije. 'Pa vjerojatno jesu, ali to nije osnovni problem ni osnovno pitanje', ističe Lučin, podsjećajući da je bombaš samoubojica iz Pariza evidentiran u Hrvatskoj.

'Ključno je pitanje bi li se to u Parizu dogodilo i da smo mu uzeli i DNK i otisak prsta i otisak noge. Karikiram, naravno, to su sad gluposti. Problem je negdje drugdje, nije problem u migrantima. Razumijem da su sad ljudi osjetljivi i da će vjerojatno desnica divljati Europom, ali ne smijemo podleći tome. To je najvažnije', poručio je Lučin.