Konzervativci budućeg kancelara Friedricha Merza i njihov vjerojatni koalicijski partner s lijevog centra, Socijaldemokratska stranka (SPD), složili su se da će od Europske unije zahtijevati uskraćivanje sredstava i suspendiranje prava glasa članicama koje krše ključna načela poput vladavine prava. Stoji to u nacrtu koalicijskog sporazuma u koji je Politico imao uvid.

Iako Mađarska nije poimence spomenuta, jasno je da se nacrt sporazuma odnosi upravo na nju jer je godinama bila optuživana da ruši demokratske norme, sužava slobodu medija i ograničava neovisnost sudstva.

Njemačke stranke – Merzov CDU i socijaldemokratski SPD, koji je vodio posljednju vladu – trenutno pregovaraju o formiranju koalicije i trebaju se dogovoriti o temeljnim načelima prije preuzimanja dužnosti. Sporazum, kojim se vrši pritisak na EU da kazni države poput Mađarske, samo je jedan od privremenih dogovora koji pokrivaju raznolika pitanja, poput migracijske politike, postupnog ukidanja upotrebe ugljena i socijalne potrošnje.

'Postojeći zaštitni instrumenti, od prekršajnih postupaka i uskraćivanja sredstava iz fondova EU-a do suspenzije prava članstva, kao što je pravo glasa u Vijeću EU-a, moraju se primjenjivati ​​puno dosljednije nego prije', stoji u nacrtu koalicijskog sporazuma o politici EU-a.

Nuklearna opcija

Europski parlament pokrenuo je 2018. prvu fazu postupka iz članka 7., također poznatu kao 'nuklearna opcija', protiv Mađarske zbog sumnje u 'ozbiljna kršenja' temeljnih vrijednosti i prava Unije. No proces, koji bi mogao dovesti do suspenzije prava glasa Mađarske, zastao je zbog političkih podjela među zemljama članicama.

Godine 2022. Europska komisija odlučila je blokirati oko 22 milijarde eura namijenjenih toj zemlji zbog zabrinutosti oko ljudskih prava i neovisnosti pravosuđa. Na kraju je prošle godine odmrznuto više od 10 milijardi eura.

Još jedna sporna točka između EU-a i mađarske vlade bila je Orbanova naklonost Moskvi, pri čemu je Budimpešta u nekoliko navrata koristila svoje pravo veta da bi blokirala sankcije ruskim oligarsima i vojnim šefovima. Kako bi zaobišla to pravo veta, nova njemačka vlada predlaže 'proširenje glasanja kvalificiranom većinom u Vijeću EU-a, posebno o određenim pitanjima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike, poput nametanja sankcija'. To bi omogućilo donošenje odluka bez potrebe za odobrenjem Mađarske.

Njemački glas

Šire gledano, CDU i SPD obećali su da će kao buduća njemačka vlada preuzeti proaktivniju ulogu na europskoj pozornici koristeći Weimarski trokut, labav savez Francuske, Njemačke i Poljske, kao sredstvo za oblikovanje politike EU-a. Za vrijeme prethodne koalicijske vlade, koju je vodio Olaf Scholz iz SPD-a, odnosi Njemačke s Francuskom i Poljskom su pogoršani.

'U Weimarskom trokutu tražit ćemo blisku koordinaciju o svim relevantnim pitanjima europske politike kako bismo djelovali više ujedinjeno u službi EU-a', stoji u nacrtu sporazuma, pri čemu se navode već ranije najavljeni posjeti budućeg kancelara Merza Parizu i Varšavi.

Konzervativci su također obećali da će se pozabaviti problemom onoga što je ironično nazvano 'njemačko glasanje', odnosno njemačko suzdržavanje prilikom glasanja o važnim pitanjima EU-a. Naime, kad se njemačka ministarstva sama među sobom ne mogu dogovoriti oko neke politike EU-a, Njemačka se u pravilu suzdržava od glasanja u strukturama Unije. Merz je, međutim, obećao da takvih njemačkih suzdržanih glasanja neće biti kada je riječ o ključnim temama.

Ali njegovi konzervativci i SPD ne slažu se oko toga kako to ostvariti. Konzervativci žele da Merz može imati veći utjecaj na stav Njemačke kada je riječ o glasovima od velike važnosti za EU tako što će 'preuzeti odgovornost za koordinaciju od samog početka ili preuzeti odgovornost za to tijekom procedure'. SPD se, s druge strane, želi pridržavati 'međuministarskog načela', tj. rješavanja sporova između ministarstava.

U petak poslijepodne CDU i SPD ušli su u završne pregovore kako bi sklopili koalicijski sporazum, a do konačnog dogovora moglo bi doći već sredinom travnja.