INTERVJU: DOMAGOJ IVAN MILOŠEVIĆ

'Buduće vodstvo HDZ-a mora zaustaviti spiralu propadanja'

16.04.2016 u 09:30

Bionic
Reading

Domagoj Ivan Milošević je na unutarstranačkim izborima 2012. godine u HDZ-u bio kandidat za predsjednika. Danas, četiri godine poslije, Milošević je i dalje u vrhu HDZ-a i samim time je pozvan da govori o skorim izborima u stranci, ali i stanju u državi, posebno o ekonomskim temama. U razgovoru za tportal Milošević odgovora zašto na unutarstranačkim izborima HDZ ima samo jednog kandidata, kako će izbori u HDZ-u utjecati na odnose u Vladi, gdje je zapelo s reformama u ekonomiji te o osobnim ambicijama

Bili ste kandidat za predsjednika HDZ-a na prošlim izborima, kada se za šefa stranke sučeljavalo čak pet kandidata, a sada je pred članstvom zadatak tek da potvrdi aktualnog predsjednika Tomislava Karamarka. Što se promijenilo u četiri godine i zašto danas nema više kandidata, osobito zato što mogu glasovati svi članovi HDZ-a?

Tada 2012. naša je stranka bila jako uzdrmana, ne samo gubitkom parlamentarnih izbora, već brojnim istragama i procesima. Kao novi član HDZ-a i netko tko je dobio rijetku priliku započeti političku karijeru ulaskom u Vladu na poziciju potpredsjednika Vlade 2011., kandidaturu sam iskoristio da se predstavim svojim HDZ-ovcima. Danas je stranka u drugoj situaciji. U Vladi smo i ostvarili smo više uzastopnih pobjeda u mandatu Tomislava Karamarka. Najvažnije da smo smijenili rastrošnu, neorganiziranu i neučinkovitu SDP-ovu vladu.

Što mislite, kakav će biti odaziv i je li to bitno, naime neki tvrde da će se popularnost predsjednika Tomislava Karamarka na ovim izborima mjeriti upravo postotkom birača koji su izašli na izbore?

Teško je predvidjeti kakav će biti odaziv i koliko će naših članova izaći, ali jedno je sigurno - gospodina Karamarka i buduće vodstvo HDZ-a naši članovi i svi hrvatski građani‎ sudit će isključivo po tome što ćemo i koliko brzo činiti kako bismo prekinuli spiralu osiromašivanja, propadanja i odseljavanje te pokrenuli stvarne promjene. Nedopustivo je da zaostajemo za gotovo svim istočnoeuropskim zemljama, a da nas ubrzano sustižu čak i oni koji su još prije sedam-osam godina ljubomorno gledali na uspješnu Hrvatsku.

Što će HDZ-u donijeti novi izbori na unutarstranačkom planu i kako će to utjecati na odnose u Vladi?

Nadam se da će nam unutarstranački izbori donijeti snažno i prepoznatljivo Predsjedništvo čiji će članovi pokrivati prostor političkog centra i desni centar. HDZ je najveća hrvatska stranka, ali nikad nije bio i ne smije biti stranka krajnje desnice. Volio bih kada bi se i ta krajnja desnica i ljevica počele baviti temama koje su važne za sadašnjost i budućnost naših građana, a ne vraćati na scenu teme iz prošlosti. Snažno Predsjedništvo može imati samo vrlo pozitivan utjecaj na Vladu osiguravanjem šire parlamentarne i javne podrške za sve izazove koji stoje pred Hrvatskom.

Brojne su kritike na račun HDZ-a - da nakon preuzimanja vlasti pokušava ovladati medijima, da se pogoršao odnos prema manjinama i da se povećala razina netolerancije. Kako to komentirate?

SDP je vršio nasilje nad medijima, što je razvidno i kroz izmjene Zakona o HRT-u. Sjetite se da je preko noći smijenjeno 40 urednika. Ali nasilje je bilo i svjetonazorsko, pa i ekonomsko, prije svega porezno. Na jedno nasilje ne smije se odgovarati drugim i HDZ to neće činiti. HRT se vraća objektivnom i profesionalnom izvještavanju, kakvo je postojalo prije 2012., a koje nimalo nije bilo sklono Vladi, što mogu posvjedočiti iz prve ruke. Iskreno se zalažem za kulturu dijaloga, političkog i međunacionalnog. Volio bih vidjeti više pripadnika manjina u redovima velikih stranaka i u parlamentarnoj većini.

Svi smo pozvani doprinijeti izlasku iz društvene i gospodarske krize u koje smo upali, pa i oporba. Nažalost, netolerancija se povećala u svim segmentima društva, a ponajviše kao posljedica vrlo duge krize. S promjenama u društvu suočavaju se i drugi u Europi. Netoleranciju je lako podgrijati kad postoji sveopća društvena frustracija jer se problemi ne rješavaju. Za nas, kao i neke druge tranzicijske zemlje, ne vrijedi ono Clintonovo 'It's the economy stupid', već prije svega 'It's the politics stupid!'

U prošloj HDZ-ovoj vladi bili ste zaduženi za kapitalne investicije, a sada se zamjera Vladi na sporosti u bavljenju ekonomskim temama? Gdje je prema vašem mišljenju zapelo?

Bio sam potpredsjednik Vlade za investicije 2011. i moram vam reći da je upoznavanje sa sustavom za mene, tada četrdesetogodišnjaka, bio svojevrsni šok. U Vladu sam ušao kao netko tko je gotovo 20 godina‎ radio u gospodarstvu i bavio se investicijama, a kroz HUP sam imao prilike razgovarati i upoznati dijelove našeg javnog sektora. Tek sam tada uvidio da je slika izvana, koliko god se nekima činila loša, mnogo bolja od stvarnog stanja.‎ Bivša SDP-ova vlada, umjesto da je gradila i popravljala krhke hrvatske institucije i administraciju, činila je suprotno - rušila ih je i kadrovski devastirala.

A sada zamislite kolege iz Mosta, kojima ne odričem dobre namjere, želje i ideje, kada su se suočili s grubom stvarnošću i odgovornosti za upravljanje državom u najsloženijim vremenima od Domovinskog rata. I tako danas imamo mješavinu političke i tehničke vlade kojoj su na čelu dva politička potpredsjednika, od kojih prvi raspolaže sa 65, a drugi s 15 glasova u Saboru, te premijera koji je u prvom redu internacionalni menadžer. Razumljiva je i opravdana frustracija unutar HDZ-a jer imamo svu političku odgovornost‎, ali ne i sve upravljačke mehanizme. Upravljamo samo nekim segmentima Vlade, koja pored toga ima i za barem četvrtinu prevelik broj ministarstava.

Kakve su vaše ambicije unutar stranke i hoćete li se kandidirati za neku od funkcija?

‎Kandidirat ću se za potpredsjednika stranke.