Gotovo sto ljudi, među kojima i civili, poginulo je u borbama između snaga Armenije i Azerbajdžana oko sporne regije Nagorno-Karabah. Neprijateljstva su se navodno proširila i izvan te zone na armensko-azerbajdžanskoj granici, pri čemu je Armenija optužila azerbajdžanske snage da su izvele zračne i artiljerijske napade na njihova vojna postrojenja
Nagorno Karabah je odcijepljena regija koja se nalazi unutar Azerbajdžana no vode je etnički Armenci i podržava ih Armenija. Od Azerbajdžana se odcijepila u ratu 1990-ih, no nije međunarodno priznata. Ta je samoproglašena država objavila da su poginula 84 njezina vojnika od nedjelje, te da je bilo i civilnih žrtava.
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je da je u armenskom granatiranju od nedjelje ubijeno 10 civila. Nije bilo službenih informacija o žrtvama među azerbajdžanskim vojnim snagama. Borbe su počele prije tri dana, a sada se prelijevaju i izvan Nagorno-Karabaha. Azerbajdžanski ministar obrane u utorak ujutro je izjavio da je armenska vojska granatirala okrug Daškesan na granici s Armenijom. Rekao je i kako će njegove snage uzvratiti odgovarajućim mjerama.
Armenski ministar vanjskih poslova, pak, odmah je demantirao te optužbe i poručio da Azerbajdžan priprema teren za širenje sukoba i pokretanje vojne agresije na Armeniju, prenose lokalni mediji. Glasnogovornica armenskog ministarstva obrane rekla je da su azerbajdžanske snage granatirale armensku vojnu bazu te da su koristile i zračne snage u napadu na armenske granične postaje u planinskom predjelu zapadno od Nagorno-Karabaha te je na facebooku poručila "Očekujte žestok odgovor."
Armenija i Azerbajdžan međusobno se optužuju za napade daleko od zone sukoba Nagorno Karabaha, u najgorem izbijanju borbi od 1990-ih koje bijesne već treći dan dok broj civilnih žrtava raste.
Svaki prelazak na opći rat mogao bi uvući regionalne sile Rusiju i Tursku. Moskva ima obrambeni savez s Armenijom, dok Ankara podupire Azerbajdžan. Službeni Baku tvrdi da Turci ne sudjeluju u borbama. Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na trenutačni prekid vatre i smirivanje sukoba, u telefonskim pozivima predsjednicima dviju zemalja, rekao je vladin glasnogovornik Steffen Seiber u utorak.
Armenski vojni dužnosnik Artsrun Hovannisian rekao je novinarima da je azerbajdžanska strana u napadu koristila borbene avione i bespilotne letjelice. Hovannisian je također rekao i da je jedna bespilotna letjelica pogodila civilni autobus blizu armenskog grada Vardenisa, koji je srećom bio prazan, te da su azerbajdžanske snage počele granatirati sela u blizini Vardenisa.
Na twitteru je objavljena informacija da je Iranska protuzračna obrana srušila nepoznatu letjelicu na istoku Azerbajdžana te kako je moguće da je riječ o bespilotnoj letjelici.
Borbe između Armenije i Azerbajdžana eskalirale su u ponedjeljak u i oko Nagorno-Karabaha, pri čemu je drugog dana sukoba poginulo najmanje 30 ljudi. Snage dviju bivših susjednih sovjetskih republika ratuju raketama i artiljerijskom vatrom, a to je najveća eskalacija tog starog sukoba od devedesetih godina prošlog stoljeća. Dodatna eskalacija rata bi u sukob mogla uvesti i regionalne velesile Rusiju i Tursku. Moskva s Armenijom ima obrambeni savez, a Ankara podržava srodno turkijsko stanovništvo Azerbajdžana.
"Nešto ovakvo nismo vidjeli od primirja devedesetih. Borbe se odvijaju na svim dijelovima prve linije", rekla je Olesja Vartanian, stručnjakinja za regiju južnog Kavkaza iz neovisne organizacije Crisis Group.
Ona ističe da veća prisutnost raketa i artiljerije povećava vjerojatnost stradanja civila, što bi potkopalo pokušaje rješavanja sukoba diplomatskim putem.
"U slučaju masovnih žrtava bit će ekstremno teško zaustaviti te borbe i definitivno ćemo svjedočiti punokrvnom ratu s potencijalnim intervencijama Turske ili Rusije ili obaju država", rekla je Vartanian.