Premijer Andrej Plenković u utorak je podnio godišnje izvješće o radu Vlade u Saboru. Previđa se gospodarski rast oko 6%, nastavak s mjerama pomoći prema građanima i poduzetništvu. Na Vladi je danas poslijepodne rebalans proračuna, a govorit će se i o projekcijama za iduće godine.

'Iza nas je vrlo izazovna godina, mi smo prošle godine ostvarili treći rast u Europskoj uniji i zbog rasta od 10,2 posto, smo donijeli dva paketa, ukupne vrijednosti 26 milijardi kuna. Poglavito da ovu energetsku krizu što bolje prođemo, Vlada je učinila jako puno. Rast gospodarstva ove godine, kao što je rekao premijer, ovo je "godina isporuke". Otvorili smo Pelješki most, a 1.1.2023. ulazimo u eurozonu i Schengen', rekao je u emisiji 'A sada Vlada' Hrvatskog radija Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture.

"Situacija je dobra"

Dodaje da se radi o velikim pomacima dodajući da na raspolaganju imaju paket od 25 milijardi eura iz Nacionalnog programa otpornosti i nove financijske omotnice. 'Osiguravamo reformski dio te nastavak ulaganja. To otvara mogućnosti da gospodarski rast i 2023. bude iznad prosjeka EU-a. Situacija je dobra', dodaje ministar ističući da se Vlada nosi s velikim krizama u zadnjih šest godina.

'Hrvatska je u odnosu na druge zemlje EU puno uspješnija', smatra.

"Pratimo situaciju s cijenom energenata"

Vlada je odredila najviše maloprodajne cijene određenih proizvoda, kao i cijenu benzina i dizela, no svi se pitaju koliko još postoji prostora za takve intervencije.

'Cijena goriva na mediteranskom tržištu ne ide nam u prilog, u ljetnim je mjesecima situacija bila puno bolja. Treba reći da cijene plina na tržištu padaju. Cijene su riješene za građanstvo do 1. travnja 2023., međutim za poduzetništvo se traži rješenje na nivou EU-a. Imamo još prostora, primjerice kod trošarina, pratimo situaciju. Nećemo dozvoliti da se događaju značajni i veći udari', uvjerava.

"Vjerujem da će se situacija početi smirivati"

Komentirao je i situaciju s malim distributerima naftnih derivata, a koji su podnijeli ustavnu tužbu, upravo zbog ograničavanja najviših maloprodajnih cijena.

'S njima se vode razgovori, ministar Davor Filipović će ih primiti ovaj tjedan. Razumijemo njihovu zabrinutost i činjenicu da situacija nije idealna, ali svi moramo podnijeti teret krize i nalaziti najbolja rješenja. Vlada će i njima izaći u susret, primjerice s kreditnim linijama u HBOR-u. Vjerujem da će se stvari početi smirivati', ističe Butković.

Dogovor sa sindikatima?

Vjeruje da se približavaju dogovoru sa sindikatima oko povećanja plaća. 'Mislim da nije vrijeme za štrajkove, nije vrijeme za neke stvari koje mogu dodatno otežati situaciju. Predsjednik Vlade cijeli proces kontrolira, vjerujem da će doći do dogovora Vlade i sindikata idućega tjedna', ističe ministar Butković podsjećajući da je premijer najavio da će prosječna plaća biti 8.200 kuna, a da će se povećati i minimalna plaća.

Butković kaže da se zatvara i pitanja reguliranja rada nedjeljom.  'Našli smo rješenje gdje će se omogućiti ljudima da je nedjelja neradna, uz razumijevanje da smo turistička zemlja. S izmjenama zakona išlo bi se do kraja godine, a vjerujem da bi novi zakon stupio na snagu s 1.1.2023. Pričekajmo još, treba vidjeti javnu raspravu, prvo i drugo čitanje. No, takav je plan', pojašnjava. 

Butković dodaje da Hrvatska nema adekvatna sportska borilišta, poglavito što se tiče nogometa.

'Imamo lošu infrastrukturu. Vi danas niste sigurni na Maksimiru. Poljud najbolje stoji, ali ga također treba obnoviti. Završava se stadion u Osijeku... Kreće se u jedan ciklus i proces obnove i izgradnje sportske infrastrukture u cijeloj Hrvatskoj. Ravnomjerno. Tu nema Zagreb prednost u odnosu na Split iako je glavni grad, a nema adekvatan stadion. Tu su i manji stadioni, infrastruktura za individualne sportove'.

Ipak, dolaze kritike da se gradi stadion, a da istovremeno se jako kasni s obnovom od potresa.  'To se rade o političkim napadima, to se dovodi u vezu, ali nema veze jedno s drugim. Sportska infrastruktura će se financirati iz više izvora. Tu su i europska sredstva, tu je proračun države, kreditna zaduženja, lokalni proračuni, a tu je i sudjelovanje udruga i klubova koji imaju financijsku moć te trebaju participirati u financiranju takvih projekata'. 

O prometnoj infrastukturi

'Mi smo pustili Pelješki most, do kraja godine ćemo završiti autocestu na koridoru 5c do Belog Manastira. Autocesta prema Sisku se gradi, u provedbi su brojni željeznički projekti. Željeznica će biti prioritet, nju treba obnoviti i staviti u ravan s autocestama, zračnim lukama itd... Željeznica je u totalno lošem stanju', kaže ministar mora, prometa i infrastrukture. 

Prevladala je ideja da se Zračna luka Franjo Tuđman poveže s centrom Zagreba putem željezničke pruge, odnosno spojem na prugu Zagreb - Sisak. 'Kada gledate samu investiciju, to je otprilike dva do tri kilometra nove pruge. Projektno i studijski treba pripremiti te će to vjerojatno biti financirano iz europskih fondova. S time će se smanjiti prometni pritisak prema Zagrebu. Suradnja s gradonačelnikom Zagreba Tomislavom Tomaševićem je dobra i na drugim projektima. Remetinečki rotor, tramvajske linije, novi tramvaji....', ističe.