Plenković je u Hrvatskom saboru prilikom podnošenja godišnjeg izvješća o radu Vlade istaknuo da ga podnosi u kontekstu promjena u svijetu nakon 24. veljače, kada je počeo ruski vojni pohod na Ukrajinu.

Posljedično, došlo je do potpune promjene globalnog upravljanja koje je postojalo do agresije, a zbog agresije i pandemije, osobito u sektorima energetike i hrane, došlo je do poremećajima u lancima opskrbe, što nosi ekonomske i socijalne posljedice, rekao je između ostalog Plenković.

Kako je istaknuo, ovo je godina isporuke, u kojoj je otvoren Pelješki most, uvodi se euro, čime se jača monetarna i ekonomska snaga Hrvatske, zatim ulazi se u Schengen, tu je i povijesna razina kreditnog rejtinga po sve tri vodeće svjetske rejting agencije, a od 2016. do danas je podignut i stupanj razvijenosti zemlje po stanovniku, sa 61 na 70 posto prosjeka EU-a.

Plenković je podsjetio i na dva usvojena antiinflacijska paketa, "snažnih, sveobuhvatnih i pravednih mjera", vrijednih više od 26 milijardi kuna.

"Time smo svima osigurali mirniju zimu - građanima, općinama, gradovima i županijama, školama, vrtićima, bolnicama, udrugama, civilnim i vjerskim ustanovama te gospodarstvu", istaknuo je Plenković.

Tu je i odlična turistička sezona, na razini pretkrizne 2019. godine, kao i snažan rast industrijske proizvodnje za 6,7 posto, kao i rekordni rast izvoza za čak 32 posto, naveo je.

Kada je pak riječ o rastu BDP-a, on se za ovu godinu očekuje na razini od 5,7 posto, što je za 2,7 postotnih bodova ili gotovo dvostruko više od Vladinih dosadašnjih projekcija, istaknuo je Plenković, dodavši da su nedavno i EBRD i MMF također udvostručili prvotne procjene rasta Hrvatske, sada na 6,5, odnosno 5,9 posto.

Plenković je podsjetio i da je prošle godine ostvaren rast od 10,2 posto, treći najveći u Uniji.

Apostrofirao je i usmjeravanje rekordnih 25 milijardi eura europskih sredstava za reforme obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i uprave te za obnovu, ravnomjerni regionalni razvoj, unaprjeđenje infrastrukture i gospodarstva.

"Vlada je radila odvažno i intervenirala više puta, i u pandemiji i u energetskoj krizi, kako bi izdašnim mjerama zaštitila građane, poljoprivrednike, radnike i poduzetnike", poručio je predsjednik Vlade.

Plenković je najavio da će Vlada idućeg tjedna povećati minimalnu plaću, pa će ona tako od 1. siječnja 2023. iznositi 700 eura bruto ili 560 eura neto, što je oko 4.220 kuna. "Na taj smo način praktički na pola mandata ispunili ono što smo rekli da ćemo ispuniti do kraja mandata", izjavio je Plenković, dodajući da će minimalna plaća tako doseći 51,2 posto prosječne bruto plaće.

Inače, to predstavlja povećanje od oko 470 kuna neto, s obzirom da trenutno minimalna neto plaća iznosi 3.750 kuna.