U nedjelju je održana nova runda Konferencije o budućnosti Europe, na kojoj su sudjelovali slučajno odabrani građani zemalja članica Europske unije. Kao i do sada, građani su političarima poslali jasne poruke i konkretne prijedloge: Zatražili su osnivanje nove, europske vojne alijanse, predložili donošenje vanjskopolitičkih odluka kvalificiranom većinom te se založili za zajedničku europsku migracijsku politiku
Na konferenciji u Maastrichtu sudjelovalo je 184 građana koji su u petak i subotu u radnim skupinama radili na prijedlozima politika na zadanu temu 'EU u svijetu i migracije' dok su u nedjelju glasali o prijedlozima. Od 46 preporuka samo ih šest nije prihvaćeno.
Osim što je predloženo osnivanje 'zajedničkih oružanih snaga Europske unije', čiji bi karakter bio isključivo obrambeni, građani se zalažu za to da se buduće odluke o proširenju Europske unije donose kvalificiranom većinom jer trenutačno svaka od članica ima pravo veta. Građani misle da jednoglasno odlučivanje, konsenzus, u ovom trenutku ne dopušta Uniji da se globalno afirmira kao što to rade SAD ili Kina.
vezane vijesti
Građani panelisti predlažu i reviziju Dublinskog sporazuma kako bi se oformila jedinstvena migrantska politika i kako bi se ubrzali postupci odobravanja azila za što brže smanjenje ilegalnih migracija i pritisak na vanjske članice EU-a u kojima postupci odobravanja azila najdulje traju.
Kako bi se sve to i ostvarilo, predlaže se uvođenje jedinstvenog mehanizma na razini EU-a koji bi olakšao uvoz radne snage te se zalaže za jačanje uloge Frontexa, čiji je posao zaštita europskih granica.
Na raspravi u Maastrichtu bila je i bivša menadžerica i profesorica iz Umaga Dajana Milinković te je oduševljena formatom Konferencije o budućnosti Europe: 'Ideja da građani direktno sudjeluju u formiranju budućnosti Europske unije bez uplitanja politike izuzetno je iskustvo, a nadam se da će je EU prakticirati i u budućnosti', rekla je za tportal.
'Poslali smo snažnu poruku da se građani čuju, a jedna od najvažnijih tema o kojoj smo razgovarali podizanje je standarda i uvođenje jedinstvenog minimalnog dohotka. Imamo iste poslodavce diljem Europe koji isplaćuju različite plaće u različitim državama, što je jako bitno za siromašnije članice poput Hrvatske. Strogo smo preporučili da se poradi na tome', kaže nam Milinković.
Važna tema na konferenciji bile su i unutarnje migracije, dodaje Milinković i podsjeća da je Hrvatska već izgubila 10 posto radno aktivnog stanovništva koje je otišlo raditi u druge zemlje članice EU-a.
Potpuno nova ideja je i zdravstveno osiguranje na razini Unije, a ono bi bilo velika kvalitativna promjena u odnosu na postojeći sustav i međunarodnu zdravstvenu karticu.
'Predložili smo zdravstveno osiguranje na cijelom području EU-a i to ne bi prouzročilo velike troškove, HZZO ne bi plaćao troškove putovanja i smještaja, ali bi se otvorila prilika da više ne skupljamo novac za teško bolesne putem humanitarnih akcija, već da netko kome je to potrebno ima plaćen tretman u klinici u Münchenu, primjerice', kaže sugovornica.
Na panelu je sudjelovao i Dragan Volarević te je za Hinu izjavio da, primjerice, države zapadne Europe nemaju isto iskustvo s migracijama kao Hrvatska, Bugarska i druge zemlje koje graniče s onima koje nisu u Europskoj uniji.
On smatra da treba reformirati ili ukinuti Dublinski sporazum, po kojemu migranti zahtjev za azilom moraju podnijeti u prvoj državi članici EU-a u koju ulaze, čime su najviše pogođene zemlje na granicama EU-a, poput Italije, Španjolske, Grčke, Bugarske i Hrvatske.
'Doživljavamo neke stavove Europske unije nepravednima i mislimo da nisu dobri za nas. Mislim da Dublinski sporazum nije dobar. Mislim da ga treba reformirati ili odbaciti i napraviti nešto novo. Taj sporazum za Hrvatsku, Bugarsku i sve granične zemlje nije bio povoljan i nije pravedan', rekao je Volarević, umirovljenik iz Zadra.
Sadržaj je nastao u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
