To je već peti mjesec da inflacija nagriza realne plaće i smanjuje kupovnu moć. Ipak, u odnosu na plaću za travanj ove godine, prosječna plaća za svibanj realno je porasla 0,5 posto, što ukazuje na blag oporavak. No kako je inflacija u lipnju nastavila rasti, dosegnuvši 12,1 posto, teško je očekivati da će se taj oporavak nastaviti.

Medijalna neto plaća za svibanj iznosila je 6490 kuna, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj isplaćena je u djelatnosti zračnog prijevoza, u iznosu od 12.202 kune, a najniža je isplaćena u zaštitnim i istražnim djelatnostima, 4905 kuna.

Od 19 gospodarskih djelatnosti koje prati statistika samo četiri bilježe rast realnih plaća. U srazu s inflacijom bolje se drži privatni sektor, u kojem se plaće brže prilagođavaju rastu inflacije.

S druge strane, dogovorene povišice u javnom sektoru nisu dovoljne da pokriju inflatorni udar. Najgore su prošli prosvjetni radnici, kojima su plaće realno pale za 6,2 posto, a ozbiljno zaostaju i plaće u kulturi i umjetnosti, s minusom od 5,8 posto.

Plaće u javnoj upravi realno su oslabjele za 4,4 posto, a nešto bolja situacija je u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je zabilježen minus od samo 1,7 posto.

Kad je riječ o pretežno privatnom sektoru, najteže se s inflacijom nose realne plaće u poslovanju nekretninama (-4,0 posto), financijama i osiguranju (-3,5 posto) te građevinarstvu (-3,1 posto).

S druge strane, najbolje su prošli zaposleni u ugostiteljstvu i turizmu, čije su plaće realno skočile pet posto. No treba uzeti u obzir to da su prošle godine plaće u tim djelatnostima osjetno pale zbog negativnih utjecaja pandemije.

Povišice su nadmašile inflaciju i u najbolje plaćenom ITC sektoru, u kojem su realne plaće skočile 1,7 posto, dosegnuvši prosječnu razinu od 10.799 kuna. U blagoj pozitivi još su realne plaće u ostalim uslužnim djelatnostima (+1,3 posto) i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (+1,0 posto).

Plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, sektorima koji zapošljavaju najviše radnika, umjereno su oslabjele. Pritom nešto veći realni pad, od 2,8 posto, bilježi industrija s prosječnom plaćom od 6993 kune.

Pritom treba naglasiti da u ovoj skupini djelatnosti postoje velike razlike među pojedinim industrijama. Najbolje su plaćeni zaposleni u naftnoj i farmaceutskoj industriji, u kojima prosječne plaće premašuju 11.000 kuna i lakše se odupiru inflaciji, dok su na samom dnu tekstilna i kožarska industrija, u kojima većina radnika prima minimalac.

Uzimajući u obzir stanje na tržištu rada i projekcije inflacije, analitičari HNB-a u 2022. ukupno očekuju pad realnih plaća za 1,5 do dva posto, pri čemu će u privatnom sektoru plaće pratiti inflaciju dok će u javnom sektoru zaostajati.

Analitičari Raiffeisen banke smatraju da će u drugoj polovici pad realnih plaća biti još izraženiji, a zbog zadržavanja visokih stopa inflacije prognoziraju da će realne plaće padati i u prvoj polovici iduće godine.