Razlog je inflacija, odnosno očekivano rekordno usklađivanje mirovina u drugoj polovici ove godine, što će se preliti i u sljedeću godinu. Upitno je koliko, odnosno hoće li rast prosječne mirovine od 150 kuna, uz dvoznamenkastu stopu inflacije, pomoći umirovljenicima, kojih je u Hrvatskoj više od 1,2 milijuna. To značajno povećava najveći proračunski izdatak, no situaciju olakšava i velik rast prihoda koje u proračun donosi inflacija.

Međutim, kako navode iz Novog lista, država još ne zna koliko će je koštati drugi najveći trošak iz proračuna, a to je isplata plaća za 250.000 zaposlenih u javnom sektoru. Povećanje osnovice od četiri posto od 1. svibnja nje pokrilo ni dotadašnju inflaciju, a u rujnu Vladu očekuju pregovori sa sindikatima oko dodatnog rasta osnovice. Tako da će pregovori koji će započeti odmah po završetku turističke sezone srušiti Vladine proračunske okvire za sljedeće tri godine, ali će donijeti promjene već u ovogodišnjem proračunu.

Sindikati su u travnju pristali na povećanje od samo četiri posto, iako su tražili osam posto, a svoj su zahtjev temeljili na rastu proračunskih prihoda i padu cijene rada u javnom sektoru jer je inflacijska stopa bila puno veća od rasta osnovice.

'Povećanje osnovica ne može se izbjeći'

Željko Stipić predsjednik sindikata Preporod, rekao je za Novi list da će zahtjevati da se osnovica poveća već od 1. listopada ove godine, jer je povećanje od četiri posto iz svibnja odavno pregazila inflacija. Sindikalni veteran Vilim Ribić dodao je da je povećanje za četiri posto od 1. svibnja na godišnjoj razini povećanje od 2,3 posto, što je višestruko manje od stope inflacije koja se očekuje u ovoj godini.

'Vlada je inzistirala da se pregovori oko dodatnog povećanja osnovice u ovoj godini nastave kad budu imali rezultate turističke sezone, ali po svemu sudeći, ona će po prihodnima biti bolja od one iz 2019. godine i povećanje osnovica se ne može izbjeći', rekao je Stipić.

Premda ne otkrivaju koliko će povećanje osnovice za ovu godinu tražiti od Vlade, Stipić napominje da bi, u trenutku stalne promjene cijena i ubrzanja inflacije, rješenje moglo biti da se dogovori da rast plaća prati rast stopa inflacije i da se tako izbjegne potreba za pregovorima nekoliko puta godišnje.

'Rješenje je da se u novi sporazum ugradi da rast plaća prati rast životnih troškova', rekao je Stipić i podsjetio da je tako regulirano pitanje naknade za troškove prijevoza.

'Obezvređuje se rad zaposlenih u javnom sektoru'

Dogovor iz travnja donio je povećanje naknade za prijevoz na 1,35 kuna po kilometru, umjesto dotadašnje jedne kune, s time da se taj iznos korigira svaki put kad cijene goriva porastu za deset posto.

'U svibnju je osnovica plaće porasla za četiri posto, a u istom je mjesecu inflacija, u odnosu na prošlogodišnji svibanj, bila 10,8 posto. Svakome je jasno da to nije ni blizu onoga što su zaposleni u javnom sektoru trebali dobiti. To povećanje od četiri posto znači rast plaća na godišnjoj razini od 2,3 posto. Inflacija će biti nekoliko puta veća i ponovo se obezvređuje rad zaposlenih u javnom sektoru, odnosno ruši cijena njihova rada. Vlada to u pregovorima u rujnu mora nadoknaditi', poručio je Ribić.

Rast osnovice od četiri posto u ovoj godini je trošak od 850 milijuna kuna, no kako Novi list zaključuje, država očito neće moći izbjeći povećanje tog iznosa.