Ljubomir Majdančić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju (HSUSE), smatra da prijedlog ministra Radimira Čačića o sniženju tarifa za otkup struje iz obnovljivih izvora energije nije toliko problematičan koliko je nedorečen.

'Bolje je poticati gradnju malih elektrana na krovovima, nego velikih na poljima. Deset malih snage 10 kW bolje su od jedne od 100 kW. Međutim, takvu namjeru treba jasno reći i u novom tarifnom sustavu. Otkupne cijene električne energije iz velikih elektrana smanjiti, iz malih ostaviti jednake', kaže Majdančić, vlasnik elektrane 'Solarni krov Špansko', prve solarne elektrane u Hrvatskoj koju je na krovu obiteljske kuće instalirao 2003. godine, četiri godine prije donošenja aktualnog sustava poticajnih tarifa.

Država danas po poticajnoj cijeni struju otkupljuje iz 32 solarnih elektrana, od kojih su samo tri velike. Njihova instalirana ukupna snaga iznosi 1,1 MW. Međutim u registru planiranih za izgradnju solarnih elektrana, koji vodi Ministarstvo gospodarstvo, investitori su prijavili 142 projekta, ukupne snage 54,4 mW. Samo jedna tvrtka u Splitsko-dalmatinskoj županiji prijavila je gradnju deset elektrana snage do 1mW, a u susjednoj Zadarskoj druga tvrtka gradi takvih pet elektrana, koje je Čačić nazvao kvazinvesticijama.

Međutim, Goran Oreški, direktor sunčane elektrane Solektra iz Čakovca snage do 30 kW, potpuno je nezadovoljan Čačićevom namjerom. 'Korekcije tarifnog sustava su opravdane, ali nipošto ovako drastične. To više što je velik broj započetih projekata u vrlo visokoj fazi realizacije. Oni su započeti u vrijeme kada je primjenjivan tarifni sustav iz 2007., pa su investitori dovedeni u položaj neodrživosti investicija', upozorio je za Poslovni dnevnik.

Poticaji isplaćeni proizvođačima struje iz obnovljivih izvora energije prošle godine iznosili su 182 milijuna kuna, 2010. godine 70 milijuna, 2009. 36,5 milijuna i 2008. 26 milijuna kuna, pokazuje izvještaj Hrvatskog operatera tržišta energijom (HROTE).

Majdančić smatra da potporom malim investitorima Hrvatska godišnje može instalirati stotinu puta više snage, ali malih elektrana na krovovima.

Maja Vrhovčak-Božičević, energetska stručnjakinja, podupire ideju o elektranama na malim krovovima. Upozorava da se rasprava fokusira isključivo na prodaju struje državi, zanemaruje druge oblike iskorištavanja sunčeve energije.

'Apsolutno, male elektrane trebalo bi više poticati nego velike. Osim toga, fotonaponske sustave za vlastite potrebe i sunčane toplinske sustave za grijanje vode', kaže Vrhovčak-Božičević, predsjednica Društva za oblikovanje održivog razvoja.

Pored krovova zgrada, slobodne i neiskorištene površine su supermarketi, parkirališta, tvornice, igrališta, prometnice. Institucije koje njima upravljaju trebaju ponuditi svoje površine investitorima. Grad Rijeka od lani nudi 'burzu krovova' javnih zgrada za koje postoji dokumentacija za postavljanje opreme.

Majdančić smatra da kada bi se tarife za male elektrane ostavile jednake kao danas, porastao bi broj ulaganja upravo u te investicije, a manje na neizgrađenim površinama i poljima. 'Tako treba uskladiti novi tarifni sustav i instalirali bismo 100 MW godišnje', smatra.

Pored solarne energije, u spornom tarifnom sustavu određene su otkupne cijene struje dobivene iz svih obnovljivih izvora – biomasa, hidroelektrane, bioplin, vjetar, kogeneracije itd, ali još nije pokrenuta rasprava ministra Čačića i investitora u te oblike energije.

Do zaključenja našeg teksta Ministarstvo gospodarstva nije nam odgovorilo kojim mjerama će podupirati male elektrane na krovovima umjesto velikih solarnih elektrana.