U istraživanju, priopćili su iz Hrvatske liječničke komore, obuhvaćena je problematika kvalitete specijalističkog usavršavanja, mogućnosti stručnog i akademskog napredovanja te motivacija ostanka u Hrvatskoj, odnosno odlaska u inozemstvo.

Glavni je razlog provođenja istraživanja, kažu u HLK-a, alarmantna situacija zbog sve većeg nedostatka liječnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Preko 1.000 liječnika već je prikupilo svu potrebnu dokumentaciju za odlazak iz Hrvatske.

Više od 90 posto anketiranih liječnika smatra da su u podređenom položaju u odnosu na kolege iz Europske unije, dok njih više od polovice (59 posto) intenzivno razmišlja o odlasku u inozemstvo. Anketa pokazuje da bi tek svaki deseti liječnik (11 posto) odbio ponudu za posao u inozemstvu i ostao u Hrvatskoj, a kao motiv ostanka najčešće navode obiteljske razloge.

Pritom mladi liječnici kao najčešće razloge odlaska navode bolje uvjete rada, bolju plaću, uređenost zdravstvenog sustava i veće mogućnosti stručnog usavršavanja i napredovanja. Svaki od navedenih razloga odabralo je više od 60 posto anketiranih što jasno pokazuje da su mladi liječnici nezadovoljni cjelokupnim stanjem zdravstvenog sustava.

'Razlog iznimno visoke spremnosti mladih liječnika na odlazak iz Hrvatske leži u činjenici da 77 posto liječnika svoj profesionalni status i razvoj karijere u Hrvatskoj u budućnosti vide kao nepromijenjen ili lošiji. Ovo pitanje najbolje opisuje zabrinjavajuću situaciju u kojoj se zdravstveni sustav nalazi. Ako se uskoro ne poduzmu konkretne mjere, bit će sve teže zadržati mlade liječnike od odlaska u inozemstvo', objašnjava predsjednik HLK-a dr. Trpimir Goluža

Dvije trećine anketiranih liječnika smatraju da u sustavu zdravstva ima mnogo primjera nepotizma i političke podobnosti.

Anketa Liječničke komore pokrila je također i problematiku specijalističkog usavršavanja mladih liječnika i mentorstva, kao suradničkog odnosa između liječnika specijalizanta i njegova mentora.

Anketa je pokazala da od ukupnog broja specijalista ili liječnika koji trenutno specijaliziraju, ulogom mentora nije zadovoljno više od polovice (57 posto). Tek sedam posto liječnika smatra da je tijekom specijalizacije najviše znanja i vještina steklo od mentora, što je zabrinjavajući podatak. Mogući razlozi ovakvih rezultata leže u činjenici da pojedini mentori svoj posao obavljaju s visokom odgovornošću i predanošću, dok je većini edukacija specijalizanata ipak na drugom mjestu. Više od 70 posto anketiranih liječnika slaže se da je kontrola mentora potrebna i od Ministarstva zdravlja i od Hrvatske liječničke komore.

'Ono što zove na uzbunu je činjenica da većina liječnika ocjenjuje edukaciju tijekom specijalizacije neadekvatnom. Tek manje od četvrtine mladih liječnika smatra da je u većoj mjeri obavilo stavke programa specijalizacije, dok su oni koji su u potpunosti obavili propisani program u izrazitoj manjini', objašnjava dr. Davor Kust, predsjednik Povjerenstva za mlade liječnike HLK-a.

Specijalizantske knjižice, dokument na temelju kojeg bi liječnik trebao konkurirati kolegama i koji mu omogućuje mobilnost unutar Europske unije, izgubile su svrhu i predstavljaju birokratski problem mladim liječnicima, tvrde u HLK-a. To potvrđuje i činjenica da je samo pet posto liječnika potvrdilo da u ovu knjižicu upisuje stvarno usvojena znanja i vještine.

U svojim komentarima liječnici su se osvrnuli na aktualne probleme u zdravstvu i iznijeli mjere koje bi poboljšale status liječnika u Hrvatskoj te spriječile njihov odlazak u inozemstvo. Kao neke od najvažnijih istaknuli su ukidanje robovlasničkih ugovora, povećanje transparentnosti sustava, odabir kandidata za specijalističko usavršavanje prema kompetencijama, a ne podobnosti; poboljšanje edukacije: stručno usavršavanje izvan RH, rad pod nadzorom mentora, manja opterećenost administracijom, više vremena za rad s pojedinim pacijentom; bolji financijski uvjeti: veća plaća, plaćeni prekovremeni sati, smanjenje prekovremenih sati, povoljnije kreditiranje; nagrade za rad i znanje.