O virusu koji nam je promijenio život, ali i o vremenu nakon njega, u Dnevniku HTV-a govorio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak
Na pitanje koliko bi još doza cjepiva trebalo biti isporučeno u Hrvatsku i po kojoj cijeni te može li se to nekako izbjeći da ipak uštedimo novaca, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak je u središnjem Dnevniku HTV-a rekao kako je do kraja 2024. sklopljeno ugovora za 19 milijuna doza cjepiva.
Capak je rekao kako smo primili do sada 12,4 milijuna doza te da ostala količina treba stići.
vezane vijesti
'No međutim kako sad sve zemlje imaju višak cjepiva, Europska komisija kao što je pregovarala s proizvođačima da dobijemo veće količine cjepiva, tako sad razgovara proizvođačima da se te količine smanje. Mi već jesmo odgodili neke isporuke, ali to konačno treba riješiti ugovorima da te doze ni ne stignu u Hrvatsku., Dakle stvar je Europske komisije i proizvođača.', istaknuo je ravnatelj HZJZ-a jer kako je dodao, Hrvatska je dala povjerenje Europskoj komisiji o dodatnim količinama te je sada povjerenja Europske komisije da pokuša te količine smanjiti.
Dodao je kako bi svi htjeli da se ponište ugovori. Naveo je i kako imamo i nešto doza na lageru te da pokušavamo intenzivno donirati i preko COVAX-a, preko međunarodnih donacija potrebnima, ali i bilateralnim ugovorima s drugim zemljama pokušavamo maksimalno donirati ovo što imamo.
'Dakako da bi bilo dobro da se uštedi novac koji trebamo isplatiti do kraja 2024.', naglasio je Capak.
Govoreći o tome treba li prestati nabavljati testove za koronavirus, kojih je navodno bilo i lažnih, Capak je rekao kako se ne zna jesu li ti testovi bili lažni ili nisu i kako je to predmet istrage.
Komentirajući situaciju, ako se ustanovi da su testovi koje je nabavljao jedan poduzetnik bili lažni, Capak je rekao kako se onda taj poduzetnik igrao sa zdravljem ljudi te da to otvara dodatna pitanja.
'Tu kontrola treba biti puno stroža i što se tiče proizvođača i što se tiče distributera. Poznata je činjenica da u svijetu ima jako puno lažnih lijekova i lažnih testova. Svjetska zdravstvena organizacija ima nekoliko rezolucija na pitanje kako pojačati kontrolu toga. Situacija zahtjeva oprez u nadolazećim nabavama, ali testovi trebaju i dalje. Testiranje nije ukinuto, to je sad normalan proces dijagnostike COVID-a 19 kao i svih drugih zaraznih bolesti', istaknuo je Capak.
U početku epidemije, prije tri godine, epidemiolozi su zapravo na temelju neznanja, što je opravdano, donosili epidemiološka ograničenja. Na zamolbu novinara da komentira što je bio najveći epidemiološki promašaj u smislu ograničenja naših životnih prilika, Capak je odgovorio: 'Mi smo sve naše odluke donosili na temelju tadašnjeg znanja koje smo imali, što smo znali o virusu, što smo znali o bolesti i na temelju razmjene informacija s drugim kolegama u svijetu. Nismo mi bili samostalni u tome, nego smo se oko toga dogovarali. Osim toga, mi smo dio EU, imamo autoritet na području zaraznih bolesti i CDC koje smo također pratili i bili s njima u dnevnom kontaktu. Ne može se reći da je to neznanje'.
Rekao je i kako su se 'donosile i neke odluke koje nisu imale smisla'.
Upitan hoće li svijet sa sadašnjim iskustvom opet trebati ići u lockdown ili bi se primijenio možda neki drugi model epidemioloških ograničenja ako se slučajno u budućnosti pojavi neki novi nepoznati virus, Capak je odgovorio da se sada čitav svijet priprema za krizne situacije u zdravstvu, pa tako i za pandemiju.
'Dugo godina nije bilo takve situacije i mnoge zemlje su imale problem s prilagodbom na pandemijske uvjete. Sad se svi pripremamo za to i radimo planove za to. Mislim da ćemo u budućnosti biti uspješniji u tome, osim ako ne prođe puno previše vremena, pa hladni pogon i priprema za pandemiju postane preskupa pa će se opet stvari mijenjati. Ali mislim da je svijet shvatio da trebamo biti spremni na ovakve situacije i u to će se ići', naveo je.
Capak je dodao kako se lockdown pokazao učinkovitim za usporavanje.
