Zbog svoje povijesne lokacije u prijestolnici bivšeg Istočnog Rimskog Carstva i uloge Majke Crkve modernih pravoslavnih crkava, eukumenska patrijaršija ima poseban status u pravoslavlju, a njezin poglavar posebnu čast i titulu 'prvog među jednakim' pravoslavnim prelatima i smatra ga se duhovnim poglavarom 300 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu.

Ekumenska carigradska patrijaršija jedna je od najtrajnijih institucija u svijetu,  s važnom ulogom u svjetskoj povijesti i širenju kršćanstva.

Patrijaršija je počela dobivati na važnosti u četvrtom stoljeću kada je rimski car Konstantin Veliki (306.-331.) preselio svoju prijestolnicu u Bizantion i nazvao ga Novim Rimom, odnosno Carigradom.

Patrijarh ima ulogu glasnogovornika pravoslavlja

Jurisdikcija carigradskog patrijarha širi se sa širenjem i jačanjem Bizanta u idućim stoljećima, a dodatno dobiva na važnosti Crkvenim raskolom 1054. godine.

To će potrajati do osmanskog osvajanja Carigrada 1453. godine nakon čega mu se crkvena vaćnost smanjuje. Ruska Pravoslavna Crkva, do tada dio carigradske patrijaršije, prva će u 15. stoljeću proglasiti autokefalnost, a to će u 19. stoljeću učiniti i Grčka, Rumunjska, Srpska i Bugarska Pravoslavna Crkva.

Zbog izrazite decentralizacije pravoslavnih crkava, izravna jurisdikcija nekadašnjem poglavaru svela se do današnjih dana na brigu o grčkim pravoslavnim vjernicima u Istanbulu, na upravljanje Svetom Gorom i nad nekoliko eparhija u Turskoj i na Dodekanezima.

Ali to nije utjecalo na njegovu simboličnu važnost i ugled. Kao prvi po časti među pravoslavnim episkopima, carigradski patrijarh predsjeda osobno ili preko izaslanika svakim saborom pravoslavnih crkvenih poglavara, te ima ulogu glasnogovornika pravoslavlja, posebice u ekumenskim susretima s drugim kršćanskim crkvama.

Biranje kandidata izvor je prijepora

Carigradskog patrijarha bira Sveti sinod patrijaršije, ali po zakonima koje je nametnula turska država izabran može biti samo etnički Grk koji je po rođenju turski državljanin. To znatno sužava polje mogućih kandidata i izvor je trajnog prijepora s turskim vlastima.

Njegova svesvetost arhiepiskop carigradski novorimski i ekumenski patrijarh Bartolomej I, kako mu glasi službena titula, rođen je 1940. kao Dimitrios Arhondonis na turskom otoku Imbrosu u Egejskom moru.

Za svećenika ga je zaredio patrijarh Atenagora 1969., a sam je izabran za patrijarha 1991. nakon smrti prethodnika Demetriosa

Bartolomej se u svom radu posebno istaknuo na međunarodnom planu. Odmah po ustoličenju posvetio se  obnovi pravoslavnih crkava negdašnjeg istočnog bloka poslije pada komunizma u tim zemljama.

Nastavio je i pomirbu s Katoličkom Crkvom koju su potaknuli papa Pavao VI. i carigradski patrijarh Atenagora povijesnim činom ukidanja međusobnog izopćenja Rima i Carigrada, kojim je kulminirao Crkveni raskol 1054.

Papa Benedikt XVI. posjetio je sjedište carigradske patrijaršije u Fanaru (dio Istanbula) prije 10 godina, a povijesni trenutak je bio 19. ožujka 2013. kada je Bartolomej nazočio ustoličenju pape Franje u bazilici Svetog Petra u Vatikanu.

Bilo je to prvi put poslije tisuću godina da jedan carigradski patrijarh nazoči ustoličenju novog Pape.

Bartolomej u Zagrebu otvara konferenciju o holokaustu

Bartolomej dolazi u u Zagreb u petak i otvorit će konferenciju na kojoj će o problemu holokausta govoriti direktor Centra Simona Wiesenthala Efraim Zurof te mnogi povjesničari, sociolozi, teolozi i drugi eksperti iz Poljske, Rusije, Rumunjske, Hrvatske, Izraela, BiH i Srbije.

Konferencija se održava pod nazivom "Novomučenici: perspektiva II" u Srpskoj pravoslavnoj gimnaziji "Katarine Kantakuzine Branković" u Zagrebu.

U subotu će carigradski patrijarh Bartolomej i srbijanski patrijarh Irinej služiti liturgiju u Jasenovcu u povodu, kako navodi SPC, obilježavanja 75. obljetnice stradanja svetih mučenika jasenovačkih. Tog dana će Bartolomej posvetiti i episkopski dvor u Pakracu.