Četrdesetom sjednicom u ožujku Skupština Grada Zagreba u posljednjem sazivu završila je s radom, a jedna od donesenih odluka bila je usklađivanje Poslovnika o radu Skupštine sa Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi.

Prema toj odluci, zastupnici u predstavničkom tijelu u budućnosti neće moći godišnje primiti više od 16 tisuća kuna neto naknade za svoj rad dok se naknada za predsjednika predstavničkog tijela može odrediti u iznosu uvećanom za najviše 50 posto, a za potpredsjednike u iznosu uvećanom za najviše 30 posto pripadajuće naknade utvrđene za članove predstavničkih tijela.

Stoga je zadnji saziv Skupštine bio ujedno zadnji u kojem su se za rad zastupnika isplaćivale stotine tisuće kuna. Rad zagrebačkih gradskih zastupnika od 10. srpnja 2017. do ožujka 2021., prema podacima Ureda za financije Grada Zagreba, Zagrepčane je koštao 19,45 milijuna kuna.

Od tog iznosa, za plaću i naknade predsjednika i četiri potpredsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba ukupno je isplaćeno 2,26 milijuna kuna.

Kroz Skupštinu su prodefilirala 73 zastupnika, a neki su mijenjani zbog nespojivih dužnosti dok su neki otišli iz osobnih razloga. Kada se podvuče crta, biti izabran u Skupštinu najviše se isplatilo Krešimiru Kartelu iz Neovisnih za Hrvatsku. U četiri godine za njegov rad isplaćeno je 766 tisuća kuna bruto, od čega 333 tisuće otpadaju na obnašanje potpredsjedničke dužnosti.

Uz to je bio zastupnik i potpredsjednik Skupštine te član pet odbora. On je tako svoju ruku dobro unovčio kod Milana Bandića, pokojnog gradonačelnika koji bez Neovisnih za Hrvatsku i HDZ-a na početku mandata nije mogao složiti većinu u Skupštini.

Neovisni za Hrvatsku ostat će upamćeni i po tome da su za svoje ruke dobili micanje naziva Titova trga, ali i po tome da su se, kad su se razišli Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, uspjeli posvađati oko toga gdje tko sjedi u Skupštini.

Odmah do Kartela je Ana Stavljenić Rukavina iz Bandićeve stranke, također potpredsjednica Skupštine i članica nekoliko odbora, kojoj je isplaćeno 729 tisuća kuna bruto. Treća pozicija pripala je Andriji Mikuliću (726 tisuća kuna), koji bi - da nije preuzeo Državni inspektorat - zasigurno prešao Kartela. Mikulić je dvije godine bio predsjednik Skupštine, a na toj poziciji od jeseni 2019. godine naslijedili su ga najprije Drago Prgomet, potom i Mislav Herman.

Na četvrto mjesto zasjeo je Davor Filipović, HDZ-ov aktualni kandidat za gradonačelnika. Top pet zaključuje Jozo Miličević, umirovljeni general bojnik koji je ušao u Skupštinu na listi Sandre Švaljek, da bi u čuvenom pretrčavanju s Miroslavom Polovancom, tada u HSLS-u, i Ilijom Ćorićem, tada u HSS-u, spasio Bandićev proračun u prosincu 2018. godine i od opozicije postao pozicija.

Kako smo već pisali uoči posljednje sjednice, na 39 održanih prije toga doprinos Polovanca i Miličevića kao zastupnika bio je mizeran. No kako su bili i članovi nekoliko odbora, moguće je da su bili aktivniji u njima. U top 10 našla su se i dva SDP-ovca, Rajko Ostojić i Matej Mišić.

Koliko je isplaćeno u bruto iznosu za rad svakog pojedinog zastupnika, možete pogledati u tablici. Valja dodati da je uz njihovo ime navedena stranačka pripadnost kako je to bilo na kraju rada u Skupštini, jer bilo ih je dosta koji su promijenili dres u protekle četiri godine.

Sukladno Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, na popisu nema zastupnika koji za vrijeme obnašanja javne dužnosti primaju plaću za dužnost koju obnašaju, pa ne smiju primati drugu plaću ni naknadu za obnašanje druge javne dužnosti, osim ako je to zakonom drugačije propisano.

Na listi tako nema Zlatka Hasanbegovića, Brune Esih i Anke Mrak Taritaš, koji od početka mandata nisu imali pravo na naknadu, a dio zastupnika prestao ju je primati od prošlog ljeta, nakon novog saziva Sabora ili zbog prelaska na neku novu javnu dužnost. Tako od prošlog ljeta naknadu ne primaju ni Rada Borić, Tomislav Tomašević, Darko Klasić, Ivan Čelić, Zvane Brumnić, Drago Prgomet i Robert Hirc.