Zašto divljaju cijene hrane diljem jadranske obale? Zašto kuglica sladoleda stoji 3 i pol eura, a pizza 18? Kupnja voća i povrća na tržnici postala je pravi udar na novčanik. Jesu li takve cijene opravdane? Odvraćaju li domaće i strane turiste od odmora u našoj zemlji? Kakva je situacija na kontinentu?
O tome su govorili u Otvorenom Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju, Hrvoje Serdarušić, ekonomski analitičar, Franz Letica, predsjednik ugostitelja i turističkih djelatnika pri HOK-u te Majda Šale, direktorica Turističke zajednice otoka Krka.
Blažić je naglasila kako cijene hrane rastu više no što je inflacija. Naglašava kako su u lipnju cijene porasle 13 posto.
'Stabilnost cijena nije postignuta ni globalno i to u onom dijelu koji se odnosi na poljoprivredne sirovine. Cijene hrane su one koje najviše rastu od svih cijena kategorija u EU pa tako i u Hrvatskoj. Hrvatska nije tu izuzetak. Mi trenutno imamo najveći rast u kategoriji povrća i svinjskog mesa, naglasila je. Dodaje kako na tržištu hrane dolazi do stabilizacije iako su cijene hrane daleko od onog što su bile početkom 2020. godine, a pogotovo 2021. Na pitanje zašto su cijene na Jadranu tako visoke, Blažić je rekla da sve ovisi o destinaciji.
'Cijene u Dubrovniku na tržnici su skoro kao u Zagrebu, a cijene u Rovinju su gotovo 100 posto više', rekla je. Dodala je kako je to stvar ponude i potražnje.
vezane vijesti
Na pitanje jesmo li u smislu hrane preskupi, Serdarušić je rekao kako se moramo vratiti 3 godine unatrag.
'Globalno zaključavanje i pretjerane mjere. U tom smislu je bio odgovor država i fiskalnog i monetarnog dijela. Tome možemo zahvaliti ogromnom rastu inflacije', naglasio je. Dodaje kako je proizvođačka inflacija godinu dana 2021. po dvoznamenkastim stopama u EU rasla, a u potrošačku inflaciju se Europska centralna banka i njeni čelnici nakon svojevrsne „duhovne obnove”, nisu zabrinuli i rekli su da nema problema s inflacijom.
'Zakašnjela reakcija ključnog aktera je sve nas dovela do toga da patimo više no što smo trebali'. Naglašava kako u EU imamo višu inflaciju hrane no što je to u svijetu.
Letica naglašava kako ako je cijena sladoleda na Krku 3,5 eura, znači da je potražnja velika i ta je cijena realna.
'Cijena kuglice sladoleda je fakturirana na temelju gdje se ugostiteljski objekt nalazi, cijenom najma poslovnog prostora, komunalne naknade. Cijene najma su porasle za 400-500 posto i to je razlog zašto su proizvodi skupi', istaknuo je.
Govori kako je idući faktor cijena rada radne snage. Radniku se treba platiti smještaj, hrana i platiti mu kako bi ga imali.
'I onda imate ulazne namirnice koje su poskupila 100 posto', naglasio je Letica.
Serdarušić smatra kako je glavni razlog porasta cijena miješanje politike.
'Europska centralna banka se ispričala zbog svojih loših procjena. Nedavno su rekli da bi daljnje zadržavanje fiskalnih potpora dovelo do kontra učinka. Poziv svim vladama od strane ECB-a je da prestanu s mjerama jer time rade kontra i povećavaju cijene', rekao je ekonomski analitičar.
