Cijene stanova u Zagrebu i dalje su u padu pa je tako prema podacima portala Crozilla.com prosječan iznos za kvadrat stana u metropoli u srpnju trebalo izdvojiti 1.529 eura. U travnju je kvadrat bio 1.561 euro, a u svibnju 1.558 eura. Za usporedbu recimo i da je prosječna cijena kvadrata prije krize u srpnju 2008. u Zagrebu iznosila 2.105 eura
Što se tiče statističkog poretka dijelova grada s najvišim i najnižim cijenama kvadrata, tu se stvari već dugo ne mijenjaju. Tako su u prosjeku najpovoljniji stanovi smješteni su na području Novog Zagreba i kreću se oko 1.200 eura po kvadratu, a najviše skupljih stanova koncentrirano je na području Centra gdje se traži 1.900 eura za metar četvorni.
Naravno, na tržištu je moguće pronaći i jeftinije i skuplje nekretnine. Tako su recimo u Ban centru nadomak Jelačić placa u ponudi stanovi od 40 do 280 kvadrata, a cijene su od 3.800 do 5.800 eura po kvadratu. S druge pak strane, investitor u Podsusedu odlučio je preostalih 12 neprodanih stanova od 36 izgrađenih u šest zgrada dati za cijenu u rasponu od 840 do 990 eura za metar četvorni, ovisno o položaju i veličini stana.
'Mislim da je to trenutačno najpovoljnije u Zagrebu. Slični su stanovi prije nepunih godinu dana koštali i 1.300, 1.400 eura. Mislim da su cijene u Zagrebu dotaknule dno i da više neće padati, jer prostora naprosto nema. Naime, cijene parcela za gradnju još uvijek su dosta visoke, kada se tome pridoda ishodovanje svih potrebnih dozvola, dovođenje potrebne infrastrukture i same gradnje, postaje upitna isplativost samih projekata', kazala je Bernarda Sočev, suvlasnica agencije Eurointerijeri.
Navodi kako uvijek postoje kvartovi koji, poput Bundeka ili Jaruna, drže cijene, ali i da u njima podosta toga ovisi o samoj mikrolokaciji.
'Uvijek je u uličicama teže prodati stan koji gleda u susjedov prozor, ali s druge strane ima onih koji se na takvim lokacijama odmah prodaju', istaknula je Sočev.
Što se tiče cijena polovnih stanova, cijene im dosta variraju i, osim što ovise o tome u kakvom su stanju, i zgrade u kojima se nalaze, cijena ovisi o tome i tko stan prodaje.
'Ako stan prodaje netko kome treba novac i želi ga se riješiti, cijena je, praksa je to pokazala, niža. Ako pak stan prodaje netko kome novac nije odmah nužan i može čekati s prodajom, onda drži cijenu. Tako ima primjera da cijena stana otprilike iste godine gradnje, slične kvadrature i održavanosti može varirati i do 30 posto', navodi Sočev.
Budući da se s početkom iduće godine na građevinsko zemljište više neće plaćati porez na promet nekretnina, već će se obračunavati PDV, očekuje se da bi zbog toga moglo doći do korekcije cijena novogradnje na više.
'To će biti dodatno opterećenje za investitore pa se može očekivati korekcija cijena. Ona bi se mogla dogoditi i ako dođe do uvođenja poreza na nekretnine o kojem se priča', zaključila je Sočev.
