Istarski gradovi uvode najviše moguće porezne stope na nekretnine

Na području Istre svake godine bilježi se rast broja nekretnina poput vikendica, osobito onih koje su u vlasništvu državljana iz drugih zemalja. Te nekretnine najčešće nisu stalno nastanjene niti su uključene u legalne kanale dugoročnog najma. Nerijetko se iznajmljuju nezakonito, što njihovim vlasnicima omogućuje izbjegavanje obveza koje imaju registrirani iznajmljivači. Zbog toga su se istarski gradovi uz obalu odlučili na povećanje poreznih stopa na nekretnine.

Grad Pula zadržava dosadašnju stopu od 5,00 eura po kvadratnom metru. No, novina je da će prema važećem zakonu 20% tog prihoda biti proslijeđeno županiji. “Pod pretpostavkom istog broja pretplatnika došlo bi nam manje novca, ali mi računamo na veći broj platitelja poreza i da ćemo tu kompenzirati tih 20% od prikupljenih sredstava,” izjavio je za HRT Aldo Rojnić, pročelnik za financije Grada Pule.

Izmijenjeni zakon jasnije definira koje su nekretnine obuhvaćene – to su sve stambene jedinice koje nisu nastanjene niti se iznajmljuju na temelju valjanih ugovora o dugoročnom najmu, ali su prikladne za stanovanje.

U gradovima duž istarske obale, takve kuće i apartmani uglavnom pripadaju strancima i često se koriste kao neregistrirani turistički smještaj. Grad Poreč, primjerice, odlučio je podignuti poreznu stopu na 6,25 eura.

“Pa neka bude malo veći zato što bi trebali prijaviti te goste jer oni stvaraju gužvu, a ne plaćaju ništa,” rekla je Porečanka Monika Jakovljević. “To je u postotku 3% više nego prošle godine, a što se tiče registriranih noćenja, 7% manje,” dodao je Nenad Velenik, direktor Turističke zajednice Poreča.

Umag uveo maksimalnu stopu poreza na nekretnine

U Umagu je situacija još izraženija – tamo je čak 20.000 kreveta dostupno u takozvanom nekomercijalnom smještaju, koji nije legalno kategoriziran za iznajmljivanje. Točan broj ljudi koji tamo borave nije lako utvrditi, ali pandemijsko razdoblje omogućilo je uvid u stvarno stanje jer su tada gosti morali biti evidentirani zbog povratka u svoje zemlje.

“I tu smo vidjeli strašan rast za više od 50% prijavljenih ljudi koji naravno nisu novi gosti, nego su to oni koji su boravili i prije, ali se nisu prijavljivali,” objasnio je Milan Popović, direktor TZ-a Umag. Zbog toga se Umag odlučio za maksimalnu poreznu stopu od 8,00 eura po kvadratu. “Do sada su plaćali jako malo ili ništa, sada ćemo ipak naplatiti jedan dio koji ćemo uložiti u poboljšanje boravka turista,” rekao je Popović.

Vlasnici praznih nekretnina teško će izbjeći obveze ako plaćaju komunalnu naknadu, ali problem predstavljaju objekti bez uporabne dozvole.

“Imamo velik broj nekretnina koje nemaju uporabnu dozvolu, one se nalaze na tržištu, turisti - odnosno, kako ih nazivaju, članovi obitelji - se mijenjaju kroz sezonu i nisu evidentirani nigdje,” upozorio je dr. sc. Aljoša Vitasović, profesor na Fakultetu ekonomije i turizma. Dodao je da iako su problemi nakupljani desetljećima, važno je da se napokon počelo s njihovim rješavanjem.

Porezni stručnjak: Kako dalje s porezom na nekretnine?

Ivan Čevizović, porezni savjetnik, gostovao je u Dnevniku HTV-a i komentirao aktualnu situaciju s porezom na nekretnine. Naglasio je da tek mali broj građana zapravo mora samostalno prijaviti obvezu plaćanja. “Oni koji moraju prijaviti su oni koji imaju određene situacije kojima ne raspolaže porezna uprava. Primjerice, nemaju ispravno prijavljenu adresu prema mjestu gdje doista žive ili ostvaruju neko od oslobođenja za koje mogu biti oslobođeni plaćanja poreza, a o tome podatke nema porezno tijelo nadležno za obračun poreza,” objasnio je.

Komentirao je i što se promijenilo nakon što je porez postao obvezan. “Mnoge jedinice lokalne samouprave nisu prethodno uvele porez na kuće za odmor, pa prema tome sad imaju tehnički povećanje od nula do 60 centi. Jedan dio ih povećava zbog raspodjele poreznog prihoda, koji se sada dijeli između gradova, općina i županija. Dobar dio povećanja u Istri može se vidjeti da odgovara upravo tom povećanju, koje nadomješta taj dio kojeg će općina ili grad izgubiti,” istaknuo je Čevizović.

Iako mnogi smatraju da bi porez trebao biti određen prema tržišnoj vrijednosti nekretnine, a ne prema njezinoj površini, to za sada još nije primijenjeno. “Zasigurno je to nešto što je bolje. Naravno, to zahtijeva puno određenih pretpostavki, treba procijeniti vrijednost svih nekretnina, ali zasigurno je nešto što valja očekivati da će se u budućnosti razmotriti kao model, jer ako sve bazirate na površini, možete imati dvije susjedne nekretnine koje su po površini jednake, ali su po svojoj vrijednosti i poprilično različite,” pojasnio je. “Obračun poreza po vrijednosti je vjerojatno nešto što bi bilo pravednije u odnosu na obračun prema površini,” rekao je.

Može li se ostvariti glavna svrha poreza na nekretnine?

Glavna svrha ovog poreza, kako je navedeno, jest povećati dostupnost stanovanja i aktivirati prazne stambene jedinice. No, ostvarenje tog cilja je upitno.

“Vrlo veliki broj nekretnina koje su prazne i nisu u najmu, ali lokacijski se ne nalaze u interesantnim područjima, u većim urbanim sredinama, čiji vlasnici možda bi ih htjeli iznajmiti, ali je pitanje imaju li kome ih iznajmiti. Bit će pogođeni ovim porezom, iako možda su stvarno htjeli iznajmiti takve nekretnine, to je s jedne strane. I s druge strane, imate veliki broj nekretnina, posebno u velikim gradovima koje su prazne. I sad se nameće pitanje, ako ste vlasnik takve nekretnine i niste ju do sada stavili na tržište, zašto to niste učinili? Propustili ste ostvariti određeni prihod,” zaključio je Čevizović.