Naime, u tijeku je natječaj procijenjene nabavne vrijednosti 47 milijuna kuna, podijeljen u sedam grupa, u kojem Čistoća nabavlja naljepnice za kontejnere, UHF RFID transpondere, alate i materijal za označavanje spremnika, uređaje za ručno očitavanje RFID oznaka, sustav za elektroničku evidenciju pražnjenja spremnika na kamionima s programskim rješenjem optimizacije ruta, vage za reciklažna dvorišta, sustav za praćenje popunjenosti reciklažnih spremnika koji će dojavljivati kada su puni, ali i centralni informacijski sustav evidencije gospodarenja otpadom.

Najveći dio financijskog kolača otpada na nabavu sustava za evidenciju pražnjenja, čija je procijenjena nabavna vrijednost 28 milijuna kuna.

Premda se predviđalo da će sve biti zgotovljeno do 1. studenog, jasno je da se to neće dogoditi jer je sam natječaj produljen do 10. listopada, nakon čega je rok za donošenje odluke o odabiru ponuđača četiri mjeseca, pa onda ide rok za žalbe, pa isporuka opreme, obuka ljudi…

Uglavnom, ne treba očekivati da će išta u najboljem slučaju biti u primjeni prije ljeta iduće godine, do kada bi građani trebali dobiti i svu potrebnu infrastrukturu (kante, vrećice…).

Kada dođe do toga, vjerojatno će doći i do izmjene cijena, a one će, kako je to prije nekoliko mjeseci najavila pročelnica za gospodarstvo Grada Zagreba Mirka Jozić, biti više.

U Čistoći kažu kako će svaki spremnik u Zagrebu imati čip koji će biti povezan s korisnikom. U njemu će, navode, biti upisan vlasnik te adresa, zapremina…

'Kada Čistoća preuzme spremnik i isprazni ga, građanin će to moći vidjeti na korisničkom portalu. Što će se kanta rjeđe prazniti, varijabilni dio računa za korisnika će biti niži. Cijeli sustav će omogućiti građanima da utječu na varijabilni dio cijene', uvjereni su u Čistoći.

I dok takav sustav neće biti problem primjenjivati na privatne kuće, postavlja se pitanje što će sve to značiti za višestambene zgrade, od kojih dio ima kontejnere na otvorenom, u koje svatko može ubacivati što i kada želi, ali i one koje imaju zatvorene smećarnike. Ističu da su svjesni kako su ta dva tipa najveći problem.

'Posebno se to odnosi na kontejnere na ulici i dok se ne pronađe način što i kako ih ograditi, oni će biti problem. U zgradama koje imaju vlastite smećarnike građani će moći utjecati na volumen spremnika koji zadužuju. Drugim riječima, ako više budu razdvajali, možda im više neće trebati kontejner od 1100 litara, nego možda dvije kante od 240 litara', napominju iz Čistoće.

Iako je Gradska skupština u siječnju usvojila Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja otpada, u kojoj su predviđene kazne za one koji otpad ne odlažu kako bi trebalo, iz Čistoće napominju da neće odmah ići s kaznama, posebno ne za korisnike kontejnera na otvorenom jer je nemoguće utvrditi kad je tko u njih nešto ubacio.

'Ljude treba educirati, opomenuti, zamoliti, pa tek onda kazniti', smatraju u Čistoći.

Što se tiče reciklažnih dvorišta, u njih će se i dalje moći donositi i besplatno odlagati otpad, ali s malom razlikom - oni koji to budu radili morat će ostavljati podatke kako bi se znalo otkud je otpad došao, a postoji mogućnost da se takvi građani u budućnosti i nagrađuju.