Oporba u Skupštini Grada Zagreba zatražila je od Čistoće da napravi analizu spremnika za otpad. Vjerojatno su očekivali da će ona pokazati manjkavosti, ali prema podacima o kojima će se raspravljati na sjednici, ništa od toga. Analiza Čistoće kaže, naime, da je ono što su postavili - i najbolje
Zastupnici su, podsjetimo, na sjednici u ožujku zatražili da im se dostavi analiza toga na koji se način mogu zaštititi spremnici od neovlaštenog pristupa, a i zašto točno ne može početi naplata po masi te je li moguća ugradnja različitih tehnoloških rješenja poput senzora koji javljaju popunjenost kontejnera…
Kada su u pitanju podzemni spremnici, kakvi su postavljeni u Kranjčevićevoj i Gajevoj ulici, temeljni problem kod njih, navodi se u analizi, infrastruktura je pod zemljom, koja često onemogućava njihovo postavljanje. Tu se kao dodatan trošak javljaju građevinski radovi. Cijena podzemnih spremnika s dva kontejnera od 1100 litara je 69 tisuća kuna, a s tri kontejnera od 1100 litara iznosi 75 tisuća kuna. Sljedeća ugradnja podzemnih spremnika planirana je u naselju Podbrežje.
vezane vijesti
Kada su posrijedi bravice na kantama, one bi bile dobro rješenje, ali u analizi se ističe da one u ovom trenutku otpadaju iz dva razloga. Prvi je taj da je dio kanti podijeljen, dio je u fazi nabave, a drugi razlog je činjenica da je prosječna cijena kante oko 120 kuna, a najmanja cijena bravice je u vrijednosti kante, što bi sve poskupilo za najmanje sto posto.
Najbolje su se za zaštitu spremnika, kažu u Čistoći, pokazale gravitacijske brave jer imaju sve potrebne elemente u vidu zaštite prilikom punjenja spremnika (korisnik ima poseban ključ za otključavanje spremnika), a nude lakšu manipulaciju pri pražnjenju, ali sve to povećava cijenu spremnika za dvjesto posto.
Što se tiče vaganja otpada, navedeno je da bi ono omogućilo plaćanje po masi predanog smeća, ali vage nisu posve precizne. Vaganje je otpalo jer bi implementacija sustava stajala 50 milijuna kuna, a uz to bi pražnjenje trajalo dulje, trebao bi veći broj kamiona i ljudi na terenu, što bi zahtijevalo još osam milijuna kuna za vozila i 5,4 milijuna kuna godišnje za materijalna davanja radnicima.
Otpadomjeri pak mjere koliko je tko puta bacio vrećicu u kontejner, ali ne i kolikog je ona bila volumena te što je u njoj bilo. Cijena jednog otpadomjera na tržištu se kreće između 600 i 850 eura. Trošak ugradnje 13.549 komada njih, s cijenom od 850 eura po komadu, ističe se u analizi, bio bi 90 milijuna kuna.
Senzori za popunjenost spremnika predviđeni su za one reciklažne (papir, staklo, plastika) koji se nalaze na zelenim otocima, kako bi se izbjegle scene iz proteklih tjedana sa zakrčenim kontejnerima u gradu, zaključuje se u analizi Čistoće koju potpisuje direktor Goran Bradić.
