Samo u rujnu ove godine tvrtka Osijek Koteks d. d. pobijedila je na natječaju Hrvatskih cesta za poslove vrijednosti, nešto manje od 200 milijuna kuna bez PDV-a. Radi se o održavanjima cesta oko Slatine, Knina, Ćilipa i Ploča, objavila je

tvrtka. Od 2006. do 2009. godine Osijek-Koteks je obavljao najmanje 19 projekata za Hrvatske ceste – obnova državnih cesta Vinkovci - Županja, Podcrkavlje - Podvinje, Čepin - Vuka i tako dalje.

Stalno rasla cijena osječke zapadne obilaznice

Jedan od najvećih projekata na kojima su surađivali gradnja je zapadne obilaznice Osijeka, koja je državu koštala 428 milijuna kuna bez PDV-a. Projekt je bio podijeljen na dvije dionice – Osijek - Čepin koja je stajala 102,50 milijuna kuna bez PDV-a, i Osijek - Darda vrijednosti 326 milijuna kuna bez PDV-a. Cijena gradnje druge dionice u medijima se nekoliko puta povećavala, a prilikom otvorenja u studenom 2007. godine novinarima je rečeno da cesta košta 303 milijuna kuna.

Obilaznicu je otvorio tadašnji predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks uz prisutnost tadašnjeg državnog tajnika Ministarstva prometa Zdravka Livakovića i Stjepka Bobana, koji je tada bio direktor Hrvatskih cesta (sada HAC-a), a sve je blagoslovio đakovački biskup Marin Srakić

Tri godine kasnije, u listopadu ove godine, na naše pitanje kolika je prava cijena ceste, od glasnogovornice HC-a Ivane Bekavac saznajemo da je zaobilaznica plaćena 428 milijuna, gotovo pola milijarde kuna, bez PDV-a, dakle mnogo više nego što je rečeno na otvorenju.

'Nisam mogao zamrznuti naše srodstvo'

U međuvremenu, početkom listopada protiv Drage Tadića, predsjednika uprave Osijek Koteksa, USKOK je pokrenuo istragu zbog sumnje u pokušaj podmićivanja sudaca Vrhovnog suda u slučaja Branimira Glavaša, osuđenog za ratni zločin, a osječki autoprijevoznik Ramiz Pandžić putem medija optužio je šefa Osijek-Koteksa za podmićivanje vodećih ljudi HAC-a radi dobivanja poslova.

Zoran Škorić smatra da njegov blizak rođački odnos s istaknutim osječkim HDZ-ovcem i gradskim vijećnikom Josipom Škorićem ne može biti prepreka sklapanju poslova velike vrijednosti s državnom tvrtkom. 'Nisam mogao zamrznuti naše srodstvo kada je Josip postao član uprave Hrvatskih cesta', komentirao je u telefonskom razgovoru za tportal.hr Zoran Škorić. Potvrdio je da su u odličnim odnosima. S druge strane, na pitanje o srodstvu Josipa Škorića i građevinskog poduzetnika, glasnogovornica Bekavac odgovorila je da 'tom informacijom nažalost ne raspolaže'.

Podumljak: Potencijalni sukob interesa

Stručnjak za sukob interesa Munir Podumljak iz nevladine organizacije Partnerstvo za društveni razvoj upozorava da se u slučaju dvojice Škorića radi o potencijalnom sukobu interesa koji nije reguliran našim zakonima, ali i da bi ugovore trebalo pažljivo analizirati.

'S obzirom na to da se radi o javnoj nabavi, koja je posebno osjetljivo područje, a budući da se radi i o obiteljskoj vezi između dvije osobe te mogućem zajedničkom financijskom interesu jedne obitelji, i ove ugovore trebalo bi pažljivo analizirati kako bi se utvrdilo jesu li se poštivale propisane procedure dodjele ugovora i je li i izvršenje ugovora izvedeno sukladno ugovoru. Nakon takvih radnji mogao bi se donijeti kvalitetan sud o situaciji. Budući da je prema našim zakonima dio nadzora nad provedbom ugovora uglavnom netransparentan, ostaje vječita siva zona javne nabave i sumnji građana u regularnost cijelog posla', komentirao je Podumljak.

Hrvatske ceste nadzire čovjek IGH – Nikola Blagaić

Zoran Škorić smatra da ovaj slučaj ne treba uspoređivati ni s jednim drugim – Nikola Blagaić, zaposlenik Instituta IGH - poslovnog centra Split, član je nadzornog odbora Hrvatskih cesta, tvrtke za koju IGH odrađuje brojne projekte, poput projektiranja geotehničkih istražnih radova i projekata sanacije na klizištima i odronima na državnim cestama. Naravno, najpoznatiji je primjer pelješki most, koji je projektirao IGH, a ako ikada bude sagrađen, platit će ga HC, i to najmanje 320 milijuna eura, što je oko 2,5 milijarde kuna.

'Sukladno zakonskim propisima, u konkretnom slučaju, gospodin Nikola Blagaić nije u sukobu interesa', poručila nam je glasnogovornica Bekavac.

Ako je zakon takav, treba ga mijenjati, smatra Podumljak i dodaje da se u Blagaićevom primjeru radi također o potencijalnom sukobu interesa. 'Nesporno je da bi Nikola Blagaić mogao imati povlaštene informacije kod naručitelja u pojedinim poslovima te da bi takve informacije mogle koristiti tvrtki u kojoj radi, no iz dostupnih informacija ne možemo ustvrditi da je tome doista tako. I ove ugovore svakako bi trebalo staviti pod pasku javnosti i nadležnih državnih tijela', ocijenio je Podumljak.