Prema onome što se moglo čuti na predstavljanju rezultata projekta 'Clean start', ni pompozno najavljivana analiza stanja nije do kraja otkrila sve dubioze i dugove u 22 državna tijela, no potvrdila je ono što se naslućivalo - da je stanje katastrofalno, ali i da ipak ima nade.

Krčmar je došao s računom i papirom i zbraja račun. On je već zbrojen u proračunu za 2013, i to na taj način da nismo bili u stanju dodatno smanjiti deficit u odnosu na četiri milijarde, koliko je u 2012. smanjen u odnosu na 2011, ali po svemu sudeći u kasnijim sagledavanjima ukupnog gospodarstva morat ćemo doći u situaciju da se preispita mogućnost financiranja ovakvog deficita od skoro 11 milijardi. Stanje koje proizlazi iz ove analize kao nalaz zatečenog na kraju 2011. katastrofalno je, teško, ali nije ništa lošije od onoga što smo očekivali. Znali smo što čeka ovu vladu i sada imamo na papiru sve ono što je bilo loše i ono što je potrebno učiniti da se mijenja to zatečeno stanje', rezimirao je rezultate projekta 'Clean start' potpredsjednik Vlade Neven Mimica.

A stanje na papiru pokazalo je da se država vodila bez strategije i vizije, da nije bilo prepoznatljivih mjera restrukturiranja i sprečavanja uzroka neučinkovitosti i zaduživanja te da reforme nisu bile ni u početnom stadiju.

Koliko je sustav upravljanja bio u lošem stanju, pokazuju i brojke. 'Primjerice, sektor pomorstva, prometa i infrastrukture ima više od 52 društva koja djeluju u sustavu države ili su u vlasništvu države. Ta društva za svoj redovni rad primaju od države 5,2 milijarde kuna subvencija godišnje, a pored toga su ostvarivala gubitak od 1,2 milijarde kuna godišnje. U bilanci je zaduženost svih tih društava oko 68 milijardi kuna. Jednostavno rečeno, oni ne zarađuju ni za plaćanje kamata, a kamoli kredita', iznio je jedan od primjera koje je Vlada zatekla s 1.1.2012. koordinator projekta 'Clean start' Denis Petrović.

226049,222633,216745,171671
Neke stvari se po ministarstvima nisu ni plaćale pa su tako Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo financija u 2011. sklopili ugovore teške sveukupno 1,4 milijarde kuna, no nikada ih nisu platili. Neplaćenih obaveza bilo je i u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, i to u visini od 1,5 milijardi kuna, što je 12,3 posto proračuna za 2011.

'Preko HZZO-a preuzet je dug od gotovo šest milijardi kuna, i to s jednostavnim odlukama - ne plaćamo, odnosno s odlukama - ne evidentiramo ih Odnosno ako se prijeđe limit, ne evidentiramo ih, što ne znači da ne postoje', opisao je Petrović stanje koje je zatečeno u sustavu zdravstva, gdje je analiza otkrila čak 677 milijuna kuna neevidentiranih dugoročnih obveza.

Zgrožen je bio i Branko Grčić, potpredsjednik Vlade koji bi kao koordinator za gospodarstvo trebao u ovoj, iznimno teškoj godini, pokrenuti gospodarski rast.

'Nismo dosad htjeli davati naglasak na ono što smo zatekli i zaista smo se suzdržavali jer gledamo u budućnost. Ali vidjeli ste brojke - da ste samo u sektoru prometa u 50 poduzeća imali 5,7 milijardi subvencija plus 1,2 milijarde gubitaka. Znači, sedam milijardi gubitaka samo u jednoj godini u prometu. Da ste imali 5,7 milijardi akumuliranih gubitaka u zdravstvu, da ste imali 11 milijardi kuna gubitaka u brodogradnji, da je tri deficita od 2009. do 2011. uvjetovalo rast javnog duga od 65 milijardi u tri godine! Ljudi, u tri godine dug je narastao 65 milijardi! Za ovako velike dubioze potrebno je vrijeme. Ni ova, ni bilo koja vlada u ovom trenutku, koju bi sastavile bile koje stranke u Hrvatskoj, ne bi bržom dinamikom mogla rješavati ovakve dubioze. Da nema rezultata, to nije istina. Mi smo, unatoč stanju u okruženju, koje je nikakvo, i padu BDP-a, mi smo uspjeli održati proračun s pet milijardi kuna manjim deficitom nego 2011, i to je dobar put prema fiskalnoj konsolidaciji', kazao je Grčić.

Da se nešto ipak pokrenulo, kazao je i Petrović, koji je prilikom predstavljanja iznio i preporuke za Vladu poput objedinjene javne nabave, informatike i računovodstva.