"To trebamo uraditi zajedno sa SDA i koliko god to danas izgleda nemoguće, vidjet ćete da se stvari mogu malo drukčije postaviti i u prvih šest mjeseci iduće godine to će biti obveza, ako želimo imati kandidatski status u sedmom mjesecu", rekao je Čović u izjavi za medije upitan o izmjenama Izbornoga zakona nakon kratkog razgovora s hrvatskim šefom diplomacije Gordanom Grlićem Radmanom.

Reforma izbornog zakonodavstva predstavlja jedan od 14 kriterija koje je postavila Europska komisija kako bi zemlja dobila kandidacijski status, a prigodom nedavnog predstavlja Izvještaja o napretku BiH povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhely je rekao kako je realno da BiH sljedeće godine dobije kandidacijski status za ulazak u EU.

Čović je dodao kako očekuje da će se uspjeti dogovori izmjene Izbornog zakona kako bi se zajamčilo da Hrvati mogu birati svoje političke predstavnike, te da se predstavnici manjina mogu kandidirati za najviše pozicije u državi, što je obveza prema presudama Suda u Strasbourgu.

"Vjerujem da ćemo to uskladiti i da ćemo imati normalno organizirane izbore 2022. godine i da će Hrvati moći birati svoje legitimne predstavnike na svim razinama vlasti. U naš sporazum je ugrađeno da je to presuda i Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju i svih odluka koje imamo iz Suda u Strasbourgu", dodao je Čović.

Podsjetio je kako je to sastavni dio sporazuma kojega je potpisao sredinom lipnja s čelnikom SDA Bakirom Izetbegovićem, koji je pak nedavno odbio nastavak razgovora o izmjeni Izbornog zakona uvjetujući to rješavanjem drugih pitanja. Ranije tijekom dana Grlić Radman je istaknuo kako treba izmijeniti Izborni zakon koji je štetan za Hrvate, te da takvo rješenje nisu usuglasili pregovarači koji su prije skoro 25 godina potpisali Daytonski mirovni sporazum za BiH.