'Ogromni su problemi u odnosima s Hrvatskom i Srbijom posebice kada su u pitanju granice', kazao je Čović novinarima u Sarajevu. Najavio je kako će sljedeći tjedan na sastanku čelnika država zapadnog Balkana i predstavnika Europske unije što će se održati u Beču, s predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem potpisati međudržavni sporazum o granici čime će BiH i Crna Gora postati prve dvije države regije koje su riješile pitanje otvoreno nakon raspada bivše Jugoslavije.

'Volio bih da smo taj posao završili i s Hrvatskom i sa Srbijom', kazao je Čović dodajući kako nema razloga da se to ne dogodi te da se sve treba riješiti na temelju prihvaćanja međunarodno priznatih standarda.

'Na taj način trebamo razgovarati i s predsjednikom hrvatske vlade Zoranom Milanovićem i s bilo kim tko ubuduće bude na vlasti u Hrvatskoj', kazao je Čović dodajući kako je hrvatskom premijeru u neformalnom susretu već postavio pitanje zbog čega nema intenzivniju komunikaciju s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem kako bi se ovakva i slična pitanja počela rješavati.

Kazao je kako ranija konstatacija hrvatskog premijera da u BiH zapravo nema s kim razgovarati 'samo odvlači od ključnih problema' koje dvije države trebaju riješiti. Kazao je i kako vlasti BiH očekuju od Hrvatske potporu za prijedlog da dio buduće Jadransko-jonske autoceste na smjeru od Ploča prema Crnoj Gori prolazi područjem istočne Hercegovine jer bi to značilo puno kako za razvoj BiH tako i za povezivanje cijele regije.

'Treba ulagati u izvrsne dobrosusjedske odnose. Niti jedan susjed ne može računati na stabilnost ako je stanje u BiH nesigurno', kazao je Čović dodajući kako je uvjeren da je BiH 'osnova svih rješenja na Balkanu'. Najavio je kako će tijekom rujna u BiH boraviti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović a realizirat će se i ranije odgođeni službeni posjet predsjednika Srbije Tomislava Nikolića Sarajevu.

'Susret s Nikolićem je nužan. Naša je obveza da se sastajemo', kazao je Čović uz ocjenu kako je to posebice značajno nakon izgreda u Srebrenici u srpnju kada je tamo napadnut srbijanski premijer Aleksandar Vučić. Čović je potvrdio i kako sadašnje vlasti u BiH ostaju pri planu da do kraja ove ili početkom naredne godine podnesu molbu za status kandidata za članstvo u EU što je sastavni dio strateškog plana za provedbu cijelog niza reformi. Dio tog plana, po Čovićevim je riječima, i reorganizacija BiH.

'Sadašnja organizacija BiH apsolutno je neprihvatljiva za ono što nas čeka', kazao je Čović opisujući sadašnji ustroj BiH kao 'iracionalan'. Objasnio je kako za početak to ipak znači tek otvaranje razgovora o promjenama izbornog zakona da bi onda 2016. godine slijedili i pregovori o ukupnoj reorganizaciji BiH.

'Mislim da smo za to zreli već od sljedećeg mjeseca a početkom sljedeće godine onda ne bi bilo zapreka za razgovore o reorganiziranju ukupne BiH. Nije cilj nešto dijeliti nego olakšati europski put i riješiti socijalne i ekonomske probleme', kazao je Čović uz objašnjenje kako se ne radi o nakani crtanja novih karata nego o uspostavi jedinstvenog ekonomskog i pravnog prostora u BiH.

Najavio je i kako bi u rujnu trebala biti rekonstruirana vlada Federacije BiH no nije otklonio mogućnost da ona i dalje bude manjinska uz tijesnu potporu u parlamentu. Komentirajući prijetnje iz Repubike Srpske o provedbi referenduma o djelovanju Suda i Tužiteljstva BiH Čović je kazao kako je uvjeren da tog referenduma neće biti no podupro je zahtjeve iz Banje Luke da se razgovara o funkconiranju pravosuđa u BiH.

'Moramo otkloniti razloge zbog kojih bilo tko spominje referendum', kazao je Čović dodajući kako BiH ima problem 'dok god postoji mogućnost montiranih političkih procesa.'

'Ja zadnjih deset godina govorim da ovo nije pravna država', kazao je Čović argumentirajući to konstatacijom kako su podignute brojne optužnice koje su 'pale' tijekom suđenja.