Dugi covid pogađa mnoge ljude, a povećana polarizacija i nepovjerenje dugotrajne su te po život opasne posljedice pandemije, piše CNN.

Virus koji uzrokuje covid pojavio se krajem 2019. Svakim danom saznajemo više o njemu. Virus i naš imunološki odgovor na njega nastavljaju se razvijati, kao i naše znanje i razumijevanje. Tijekom pandemije svi su griješili, a smjernice su prilagođavane i revidirane kako se saznavalo više o njemu. Ali javnozdravstvene akcije spasile su milijune života.

No neke zablude i dalje su široko rasprostranjene i doprinose polarizaciji. Na neke od njih odgovore je dao dr. Tom Frieden, direktor američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti od 2009. do 2017., kada je nadgledao odgovore na epidemije gripe H1N1, ebole i zike. Ujedno je izvršni direktor udruge Resolve to Save Lives.

Spašavaju li cjepiva protiv koronavirusa živote?

Jedna od zabluda odnosi se na cjepiva protiv koronavirusa, odnosno raspravu spašavaju li ona doista živote. Frieden kaže da je odgovor jasno 'da'. Cjepiva protiv koronavirusa vjerojatno su spasila najmanje pola milijuna ljudi u SAD-u, a možda i dvostruko više, te nekoliko milijuna života diljem svijeta.

Lako je cjepiva uzeti zdravo za gotovo. Ali da će se doći do sigurnih i učinkovitih cjepiva za covid, to nikada nije bila sigurna stvar. Najsmrtonosniju pandemiju u našem svijetu izaziva HIV, a još uvijek nemamo cjepivo za njega.

Kako je koronavirus evoluirao da bi izbjegao imunitet, učinkovitost i trajnost cjepiva pretrpjeli su udarac, zbog čega su bile potrebne ažurirane verzije za jačanje zaštite.

Tehnologija MRNA nije došla niotkuda. Razvija se više od tri desetljeća, što je potvrda napornog rada i predanosti novih dobitnika Nobelove nagrade, dr. Katalin Kariko i dr. Drewa Weissmana. Imali smo sreću da je bila gotova u roku od godinu dana od pojave covida, piše Frieden za CNN.

Međutim ima li istine i u skepsi o cjepivima i njihovoj mogućnosti da spase živote? Mnoge infekcije covidom, čak i kod starijih ili zdravstveno osjetljivih ljudi, blage su. Sve u svemu, oko 199 od 200 njih ne uzrokuje smrtonosne posljedice. A mnogo je manje vjerojatno da će infekcije među mlađim ljudima biti ozbiljne.

Studija za studijom dokazuje dobrobiti cijepljenja protiv covida jer ono smanjuje rizik od smrti za najmanje 75 posto te za više od 90 posto u mjesecima neposredno poslije primanja cjepiva. Iako sve dobne skupine imaju koristi od toga, one koje imaju najveću korist baš su one s najvećim rizikom od teškog covida: ljudi stariji od 65 godina i oni s temeljnim zdravstvenim problemima kao što je oslabljeni imunološki sustav.

Ako je covid puno smrtonosniji za starije, zašto bi se mladi uopće trudili cijepiti? Je li američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti trebao preporučiti da se cijepe samo starije osobe? CDC-ov Savjetodavni odbor za praksu imunizacije okuplja vrhunske svjetske stručnjake kako bi dali preporuke na temelju najkvalitetnijih dostupnih dokaza.

Podaci s njihovog posljednjeg sastanka pokazuju: cijepljenje samo osoba starijih od 65 godina bi, prema najboljim dostupnim podacima, rezultiralo s 200.000 više hospitalizacija i 15.000 više smrti u sljedeće dvije godine nego što bi to bilo da se cijepe sve dobne skupine.

Jesu li zaštitne maske učinkovite?

I na ovo pitanje Frieden odgovara s 'da'. Maske se već stoljeće koriste u medicinskim ustanovama za sprječavanje respiratornih infekcija. Postoji razlog za to što ih kirurzi nose prije operacije - jer djeluju, poručuje Frieden.

Dokazi su jasni. Frieden i njegovi kolege ispitali su više od 40 studija o maskama pomoću sedam metodologija i otkrili da one smanjuju rizik od širenja covida i zaraze njime. Maske imaju dvije uloge: smanjuju količinu virusa koju oboljeli ljudi oslobađaju u zrak (kontrola izvora) i štite nekoga od udisanja virusa iz zraka (osobna zaštita).

Ima li onda istine u zabludi da maske ne djeluju? One nisu savršene, poručuje Frieden. Dobar dio zaraza događa se na mjestima poput kuća i stanova, gdje se maske rijetko nose. A i one koje nisu savršeno pripijene uz lice ne štite učinkovito.

Uz to, pitanje koliko zaštitne maske i kada doista štite kompliciraju i neke druge okolnosti, odnosno koliko se intenzivno virus širi, u kojim okruženjima (kao što su zatvoreni prostori s lošom ventilacijom), koliki udio ljudi nosi maske i koliko se one dosljedno nose.

Nošenje maski ključno je za kontrolu izvora jer se otprilike polovica rizika od širenja covida događa kada se zaražene osobe osjećaju dobro, bilo prije nego što se razbole ili zato što nikada ne razviju simptome.

Visokokvalitetna maska, kao što su N95 i KN95, može zaštititi onoga tko je nosi, osobito ako dobro pristaje i ako je stalno na licu u prenapučenim zatvorenim prostorima, u kojima je češća izloženost covidu.