Crna Gora u utorak obilježava Dan neovisnosti, kada je 21. svibnja 2006. godina ne referendumu obnovljena neovisna država
Crna Gora obilježava Dan neovisnosti
PODGORICA, 21. svibnja 2013. (Hina) - Crna Gora u utorak obilježava Dan neovisnosti, kada je 21. svibnja 2006. godina ne referendumu obnovljena neovisna država.
Tim povodom premijer Milo Đukanović organizira svečani prijem za predstavnike zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, diplomatskog zbora te predstavnike javnog i kulturnog života Crne Gore, a predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić položit će vijenac na spomenik Petru Drugom Petroviću Njegošu u mauzoleju na Lovćenu, koji je izradio poznati hrvatski umjetnik Ivan Meštrović.
U Crnoj Gori je 21. svibnja 2006. godine održan referendum na kojemu su građani odlučili da nakon više od 90 godina bude obnovljena neovisna država.
Prema službenim rezultatima, na referendumu je od 419.240 građana ili 86,5 posto od ukupnog broja birača, crnogorsku neovisnost poduprlo 230.661 građana ili 55,5 posto, dok je za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom bilo 185.002 ili 44,5 posto birača.
Europska unija (EU) tada je posredovala u višemjesečnim pregovorima predstavnika blokova za neovisnost i zajedničku državu preko slovačkog diplomate Miroslava Lajčaka. Najviše sporenja bilo je oko većine koja je potrebna da bi referendum uspio.
Skupština Crne Gore usvojila je 1. ožujka Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku EU. Za uspjeh referenduma bilo je potrebno da ga podrži 55 posto izašlih birača. Referendumsko pitanje glasilo je: " Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država s punim međunarodno-pravnim subjektivitetom?".
Skupština Crne Gore je na sjednici 2. ožujka, na temelju prijedloga predsjednika Republike Filipa Vujanovića donijela odluku da referendum o državno-pravnom statusu bude održan 21. svibnja.
Za predsjednika Republičke referendumske komisije (RRK) izabran je Slovak František Lipka.
Referendum je nadgledalo više od tri tisuće promatrača, od kojih preko dvije tisuće domaćih i oko 630 stranih. Izjašnjavanje građana pratilo je i više od 630 domaćih i novinara iz cijele regije.