Unatoč bipolarizaciji stranačkog sustava u Hrvatskoj, ima mjesta za 'nove igrače' koji će se možda pojaviti i osvojiti dovoljno mandata kako bi odlučivali o tome tko će sastaviti vladu, rekao je dekan zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZ) Nenad Zakošek na današnjemu regionalnom skupu u povodu 20. obljetnice višestranačkih izbora u Hrvatskoj.
Regionalni skup, na kojem su bili politički analitičari i predstavnici državnih izbornih povjerenstava iz Hrvatske, BiH, Srbije, Slovenije i Crne Gore, održan je na FPZ-u u organizaciji GONG-a i tog fakulteta.
Podsjećajući na izbore i razvoj stranačkog sustava u Hrvatskoj, Zakošek je ocijenio da je u Hrvatskoj društvo podijeljeno na lijevi i desni blok, što, kako je rekao, dovodi do bipolarnoga stranačkog sustava. Među otvorenim pitanjima istaknuo je to što je kandidacijski proces potpuno pod kontrolom stranačkih vodstava, a birači ne mogu utjecati na sastav lista. 'Kako u sadašnji model uvesti preferencijsko glasovanje kako bi birači mogli birati zastupnike, a ne samo one koje predloži stranačka elita?' upitao se Zakošek.
Upozorio je da se, među ostalim, nedovoljna pozornost davala korištenju stranačkih 'crnih fondova' u financiranju izbornih kampanja, što je utjecalo na neravnopravnost u izbornoj utakmici. Ubuduće treba uvesti mehanizam kako bi to bilo apsolutno nemoguće jer se retroaktivno ne može ništa učiniti, rekao je Zakošek. Osim toga, neveo je probleme vezane uz nisko povjerenje birača u stranke i političke institucije, nepouzdane popise birača i sl.
Govoreći o razvoju hrvatske izborne administracije u posljednjih 20 godina, potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Aleksandra Jozić-Ileković je istaknula kako bi se na čelu DIP-a i nižih izbornih povjerenstava trebali naći državni dužnosnici ili službenici koji to obavljaju kao jedino profesionalno zanimanje. Upozorila je na važnost 'jasnoga i preciznog sankcioniranja kršenja izbornih pravila na svim vrstama izbora', ističući da je potrebno povećati izbornu administraciju (kapacitiranje stručne službe DIP-a) kako bi DIP učinkovito mogao nadzirati financiranje izbornih kampanja i godišnje financijske izvještaje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika.
Na nepoštivanje zakona i nepostojanje mehanizma koji bi omogućio poštovanje rokova za uspostavljanje vlasti u BiH upozorila je predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Irena Hadžiabdić. Napominjući kako je provedba izbora u BiH bila teška i zahtjevna zadaća, ocijenila je da je od rata do danas u toj zemlji izgrađen solidan, ali 'vrlo kompliciran izborni okvir'.
Politolog Vladimir Goati iz Transparency Internationala Srbije i Đorđe Vuković iz srbijanskoga Centra za slobodne izbore i demokraciju (CESID) podsjetili su na razvoj stranačkog sustava i izbornog zakonodavstva u Srbiji, pri čemu su upozorili da u toj zemlji još nema jedinstvenoga biračkog popisa te da dosad nije bila provedena kontrola financiranja političkih stranaka. O povijesti višestranačkih izbora i stranačkom sustavu u Sloveniji i Crnoj Gori govorili su Jurij Toplak s mariborskog Sveučilišta i Zlatko Vujović sa Sveučilišta u Podgorici.
