Časopis Nature objavio je znanstveni rad istraživača s Cambridgea koji su pratili mutiranje koronavirusa SARS-CoV-2 kod pacijenta liječenog rekonvalescentnom plazmom.

Koristeći sintetičku verziju spike proteina stvorenog u laboratoriju, tim je pokazao da su specifične promjene njegovog genetskog koda - mutacija viđena u varijanti B1.1.7 - pretvorile virus u dvostruko zarazniji od uobičajenog soja.

SARS-CoV-2 je betakoronavirus. Njegov genetski kod sastoji se od niza nukleotida, kemijskih struktura predstavljenih slovima A, C, G i U. Kako se virus replicira, ovaj se kod može pogrešno prepisati, što dovodi do mutacije. Koronavirusi imaju relativno skromnu stopu mutacije s oko 23 zamjene nukleotida godišnje.

Osobito zabrinjavaju mutacije koje bi mogle promijeniti strukturu spike proteina na površini virusa, dajući mu karakterističan oblik krune. Virus koristi ovaj protein da se veže za ACE2 receptor na površini stanica domaćina, omogućujući mu ulazak u stanice, repliciranje i širenje tijelom. Većina sadašnjih cjepiva cilja na te šiljke i postoji zabrinutost da mutacije mogu utjecati na učinkovitost postojećih cjepiva.

Britanski istraživači u konzorciju COVID-19 Genomics UK (COG-UK) pod vodstvom Cambridgea identificirali su takvu, navodno zarazniju varijantu virusa. Te mutacije pojavile kod pacijenta s Covidom-19, primljenog u Addenbrookeovu bolnicu.

Riječ je o muškarcu u sedamdesetim godinama kojem je prije dijagnosticiran rubni limfom B stanica i nedavno je primio kemoterapiju, što znači da je njegov imunološki sustav ozbiljno narušen. Pacijent je, između ostaloga, liječen remdesivirom i rekonvalescentnom plazmom, odnosno plazmom koja sadrži antitijela iz njegove krvi, čime je uspješno očistio virus iz svog tijela. Nakon početnog poboljšanja pacijentu se stanje pogoršalo i na kraju je umro.

Laboratorijski su istražena 23 virusna uzorka, većinom iz nosa i grla, i u njima je otkriveno mutiranje genoma virusa. Dramatičan pomak u populaciji virusa primijećen je između 66. i 82. dana, nakon terapija remdesivirom i rekonvalescentnom plazmom.

'Vidjeli smo natjecanje različitih varijanti virusa i mislimo da je to bilo potaknuto terapijom rekonvalescentne plazme', uvjeren je profesor Ravi Gupta s Cambridgeovog Instituta za terapijsku imunologiju i zarazne bolesti.

Mutacije su iskušane i u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima te se pokazalo kako je mutirani virus bio dvostruko zarazniji od prethodno dominantne varijante.

'S obzirom na to da su i cjepiva i terapije usmjereni na spike proteine, naše istraživanje upozorava na mogućnost da virus mutira kako bi nadmudrio cjepiva', upozorava Gupta.

To se najvjerojatnije neće dogoditi kod pacijenata s funkcionalnim imunološkim sustavom. No, kaže Gupta, treba dodatno pripaziti kod liječenja pacijenata s oslabljenim imunološkim sustavom. Kod njih, pokazalo se u ovom slučaju, može doći do produljene replikacije virusa, što otvara mogućnost njegove mutacije.