Dugo se pretpostavljalo, ali sad je to jasno i crno na bijelo: rak, kronične bolesti bubrega, dijabetes i hipertenzija četiri su glavne popratne bolesti koje dovode do smrti od Covida-19. To je naime pokazala metaanaliza Sveučilišta Griffith objavljena u mBio.

Istraživači su analizirali globalne baze podataka MEDLINE, Scopus, Web of Science i EMBASE s 375.859 pacijenata iz 14 zemalja i otkrili da je kronična bolest bubrega statistički najistaknutija komorbidnost koja dovodi do smrti.

Hipertenzija, abnormalno visoki krvni tlak, bila je najčešća popratna bolest kod oboljelih od Covida-19, praćena pretilošću i dijabetesom. No unatoč velikoj prevalenciji, pretilost nije bila povezana sa smrtnošću bolesnika s Covidom-19.

'Komorbiditeti se često navode kao čimbenici rizika za teške ishode Covida-19, no upitan je stupanj u kojem određeni komorbiditeti utječu na bolest', upozorava dr. Adam Taylor te smatra da su prethodni sustavni pregledi i metaanalize bili ograničeni nedostatkom globalnih kliničkih podataka.

'Ova globalna studija pokriva sve popratne bolesti uključene u pogoršanje Covida-19 koje dovode do smrti. Omogućuje nam identificiranje specifičnih popratnih bolesti koje imaju veći rizik kod pacijenata i identificiranje visokorizičnih skupina', kaže Taylor.

Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se objasnila veća prevalencija ovih popratnih bolesti kod bolesnika s Covidom-19, ali studije se mogu usredotočiti na mehanizam ulaska virusa SARS-CoV-2 u stanice.

Vodeći autor profesor Suresh Mahlingam rekao je da se veća prevalencija ovih popratnih bolesti kod bolesnika s Covidom-19 može objasniti povećanom ekspresijom receptora ACE2 koji SARS-CoV-2 koristi za ulazak u stanice.

'Na primjer, pacijentima s dijabetesom mogu se propisati lijekovi za kontrolu glukoze u krvi, za koje se također pokazalo da povećavaju ekspresiju ACE2', preporučuje Mahlingam.

Covid-19 je povezan s povećanim brojem ugrušaka pa bi se teški ishodi u bolesnika s hipertenzijom i dijabetesom mogli djelomično objasniti povećanom učestalošću trombotičnih komplikacija.

'Obično se navodi da ovi pacijenti imaju oslabljenu imunološku funkciju koja bi ih mogla predisponirati na infekcije', kaže Mahlingam. 'Kod kroničnih bubrežnih bolesnika rizik od smrtnosti veći je u slučajevima završne faze bubrežne bolesti u odnosu na kroničnu bolest.'

Od oslabljene imunološke funkcije zbog upotrebe imunosupresivnih lijekova pate i pacijenti s autoimunim bolestima i rakom.

'To može objasniti povećani rizik od hospitalizacije uočen kod ovih pacijenata, posebno kod kritično bolesnih', zaključuje doktorand Ng Wern Hann.