Ovaj nalaz mogao bi razjasniti brojne kliničke misterije vezane uz Covid-19, od zbunjujuće kolekcije simptoma koji se pojavljuju s infekcijom, preko dugotrajne bolesti i simptoma koji traju i mjesecima nakon što se ona povuče, do pojave multisistemskog hiperinflamacijskog sindroma, kako kod djece (MIS-C), tako i kod odraslih (MIS-A), prenosi WebMD.

Nalazi sugeriraju da virus možda izravno uzrokuje autoimunost, što bi bilo fascinantno', kaže glavni istraživač Paul Utz, stručnjak za imunologiju i autoimunost sa Sveučilišta Stanford.

Studija je također ukazala na mogućnost da i drugi respiratorni virusi djeluju na sličan način te tako otvaraju put autoimunim bolestima poput multiple skleroze, reumatoidnog artritisa i lupusa.

Znanstvenici će stoga u sljedećem koraku proučavati gripu kako bi vidjeli može li i taj virus uzrokovati ovu pojavu. Utz smatra da se to može očekivati jer koronavirus nije jedini koji čini takve stvari ljudskom tijelu.

Studija je obuhvatila podatke više od 300 pacijenata iz četiri bolnice: dvije u Kaliforniji te po jedne u Pennsylvaniji i Njemačkoj, a pokrenuta je nakon što je nekoliko manjih detaljnih istraga došlo do sličnih zaključaka.

Istraživači su koristili krvne testove kako bi proučili imunološke odgovore na infekciju i istražili autoantitijela, protutijela koja organizam stvara na vlastite antigene. Ova autoantitijela potom su usporedili s onima pronađenim u ljudi koji nisu bili zaraženi koronavirusom.

Pokazalo se da su autoantitijela bila češća nakon Covida: 50 posto hospitaliziranih imalo je autoantitijela, u usporedbi s manje od 15 posto zdravih i nezaraženih. Također, kod otprilike petine zaraženih broj autoantitijela povećavao se napredovanjem infekcije. To bi trebalo značiti da su autoantitijela izravno povezana s virusnom infekcijom te da nisu prije postojala.

Neka od njih napala su ključne komponente imunološkog sustava, poput interferona. Ti proteini pomažu zaraženim stanicama da pozovu pojačanje i mogu ometati sposobnost virusa da se kopira.

Prethodne studije pokazale su da su ljudi sa slabijom funkcijom interferona, kao i oni koji stvaraju autoantitijela protiv tih proteina skloniji razvoju po život opasnih infekcija.

Istraživanje je pokazalo i da neki ljudi imaju autoantitijela koja napadaju mišiće i vezivna tkiva, kao kod nekih rijetkih poremećaja. Utz kaže da su započeli studiju nakon što su vidjeli pacijente s neobičnim simptomima koji više nalikuju autoimunim bolestima nego virusnim infekcijama: kožni osipi, bolovi u zglobovima, umor, bolni mišići, naticanje mozga, suhe oči, zgrušavanje krvi, upale krvnih žila...

'Ne znamo hoće li ti pacijenti nastaviti razvijati autoimune bolesti', upozorava Utz te najavljuje dugotrajnu bitku s Covidom. 'Moramo shvatiti da će ovaj virus nanijeti dugoročne štete preživjelima. Proučavat ćemo ovo zlo još desetljećima.'