Postvirusni umor izraz je koji se sve češće čuje u ambulantama širom svijeta, a riječ je o dvadesetak simptoma dugotrajnog Covida koji, govore to i statistike, više muči žene nego muškarce, o čemu je nedavno pisao i Women's Health.

Na popisu simptoma dugotrajnog Covida nalazi se niz stanja: od ekstremnog umora, preko poteškoća s disanjem i lupanja srca, do neuroloških problema poput gubitka pamćenja i koncentracije. Ti se simptomi razlikuju po intenzitetu i težini; jedina im je konstanta to da se zadržavaju tjednima, pa čak i mjesecima nakon zaraze Covidom-19.

Rane studije sugeriraju da su žene puno češće žrtve dugotrajnog Covida. Dablinski Trinity College još je u rujnu objavio nalaze istraživanja po kojemu su žene činile dvije trećine onih koji su se žalili na trajni umor. Potom su istraživači londonskog King's Collegea otkrili da svaka deseta osoba ostaje bolesna više od mjesec dana nakon pojave prvih simptoma, a svaka dvadeseta ne osjeća se dobro ni nakon osam tjedana. Uz to, zamijećeno je da se žalilo dvostruko više žena nego muškaraca.

Pitanje je zašto dugotrajni Covid više muči žene nego muškarce i na njega nema jednostavnog odgovora. Znanstvenici još uvijek ne znaju s čime zapravo imaju posla.

Tijelo nakon infekcije

Pojam dugotrajnog Covida izmislila je talijanska liječnica Elisa Perego, opisujući na Twitteru simptome koji je prate otkako se razboljela. Ubrzo su vodeći stručnjaci, uključujući dr. Anthonyja Faucija, priznali da simptomi Covida-19 ne odgovaraju ustaljenim predodžbama o onome što se događa ljudskom tijelu nakon infekcije respiratornim virusima.

Prošlog srpnja britanska je vlada najavila financiranje jednogodišnje studije o tome zašto neki oboljeli od Covida trpe dugotrajne simptome. No zbog širokog spektra simptoma, od gubitka osjeta mirisa do opće malaksalosti, istraživači trenutno promatraju sve, od dišnog sustava do mozga. Još je manje jasno zašto bi žene više osjećale posljedice Covida nego muškarci.

Profesor Tim Spector smatra da na to utječu razlike u imunološkom sustavu spolova. Čini da se virus ponaša poput autoimunih bolesti kod kojih imunološki sustav pogrešno procjenjuje neprijatelja i uništava zdravo tkivo.

Istraživanje profesora Spectora utvrdilo je da je većina oboljelih žena u dobi između 50 i 60 godina, kad razine ženskog hormona estrogena, vitalnog za imunološki sustav, počinju naglo padati zbog menopauze.

Najgore dugotrajne simptome Covida žene prijavljuju neposredno prije menstruacije, kad su najniže razine estrogena, zamjećuje Louise Newson, stručnjakinja za probleme menopauze, koja s profesorom Spectorom istražuje moguću ulogu ženskih hormona u dugotrajnom Covidu.

'Moždana magla' i gubitak koncentracije na poslu, iscrpljenost nakon stavljanja prljavog rublja u perilicu, snažna bol u prsima nakon pola sata vježbanja joge, sve su to simptomi dugotrajnog Covida s kojima se susreću zdravstvene službe. Ima i onih koje se žale da nemaju dovoljno snage da ustanu iz kreveta, a kamoli da se prime posla u kuhinji. Čak im i čitanje predstavlja problem.

Fizički simptomi često kao posljedicu imaju psihičke probleme jer pacijenti ne znaju što im je, a ni liječnici ne pokazuju da im je jasno o čemu je riječ. Pacijenti se žale da im liječnici olako prepisuju antidepresive.

Istraživanje Sveučilišta u Oxfordu otkrilo je da bi se svakoj sedamnaestoj osobi oboljeloj od Covida-19 mogle dijagnosticirati anksioznost, depresija ili nesanica. No presudno je pritom naglasiti da je daleko vjerojatnije da fizički simptomi uzrokuju psihičke poremećaje, a ne obrnuto.

'Ako mjesecima rastežete Covid, razumljivo je da ćete se osjećati depresivno', kaže profesor Spector. 'Ovi fizički simptomi nisu izmišljeni.' Pa ipak, mnogi i dalje misle da su tisuće ljudi završile u krevetu zbog tjeskobe izazvane pandemijom. Neki muški uglednici čak su se požalili da je za sve kriva - histerija.

Histerija?

'Stoljećima se ženama govorilo da su simptomi u njihovim glavama, a stereotip da nisu u stanju prosuditi što se događa u njihovim tijelima pretvoren je u medicinsko znanje', žali se novinarka Maya Dusenbery te je o zdravstvenim razlikama spolova pisala u svojoj knjizi 'Doing Harm'.

'Histerija' je, objašnjava Dusenbery, medicinska dijagnoza koja se početkom 20. stoljeća olako primjenjivala na sve što su žene doživjele i što je zbunjivalo uglavnom muške liječnike, od ženske želje za seksom do traženja prava glasa.

Statistički je dokazano kako žene prosječno čekaju 16 minuta duže u bolnici da bi dobile lijek protiv bolova. Ne pomaže ni činjenica da su - baš kao i kod drugih bolesti koje uglavnom pogađaju žene, poput fibromialgije i mijalgičnog encefalomijelitisa (ME/CFS) - mnogi simptomi dugotrajnog Covida naizgled nevidljivi oku promatrača.

Kad već govorimo o simptomima kroničnog umora, mnogi dugotrajno oboljeli od Covida zadovoljavaju dijagnostičke kriterije za stanje koje pogađa žene četiri puta češće nego muškarce.

Stručnjaci tvrde da bi Covid-19 mogao potaknuti pandemiju ME/CFS-a. Istraživanjem je utvrđeno da je 40 posto onih koji su se oporavljali od SARS-a patilo od kroničnog umora i tri godine nakon zaraze.

'Da su istraživanja ME/CFS započela prije pola stoljeća, sada bismo bili u potpuno drugačijoj situaciji s opisivanjem dugotrajnog Covida', tvrdi dr. Ben Marsh.

'Dok ne budemo dobro razumjeli dugotrajni Covid i načine na koje ćemo ga objektivno izmjeriti, žene riskiraju da im se ne vjeruje kada prijavljuju simptome', kaže Dusenbery.

Procjenjuje se da samo u Engleskoj oko 186.000 ljudi trpi posljedice dugotrajnog Covida. Treći val pandemije mogao bi generirati 4000 novih dugotrajnih slučajeva dnevno, strahuju stručnjaci. A to je ogroman broj ljudi koji se trebaju opravdavati poslodavcima, obiteljima i prijateljima za to što nisu sposobni za rad i normalno druženje.

Neizdrživi simptomi dugotrajnog Covida puno češće pogađaju žene. Neki čak tvrde da je zbog pandemije teško izborena ravnopravnost spolova vraćena pola stoljeća unazad.

Brojke su neumoljive: žene brže gube posao, a zbog nemogućnosti da paralelno guraju karijeru i drže sva četiri zida kuće, svaka je četvrta smanjila svoj profesionalni angažman ili jednostavno dignula ruke od posla kojim se bavila prije izbijanja pandemije. Pa ako to nije dovoljan razlog za histeriju...