Govoreći o suradnji s bih. tužiteljstvom, glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan otkrio je i neke nove podatke.

'Mi smo od tužiteljstva BiH zatražili određena objašnjenja. Činjenica je da se dokumentacija tražila u odnosu na 28 osoba, činjenica je da se po imenima i prezimenima može zaključiti da su pripadnici različitih entiteta, činjenica je da je samo 10 hrvatskih državljana pod istragom i da se nalaze u istražnom zatvoru. Ostali su nestali. Gdje su ostali nestali, ja ne znam, ali je indikativno. Takav dopis sam uputio tamošnjem državnom odvjetništvu, da vidimo što se radi i na to imam pravo temeljem protokola iz 2013.', kazao je novinarima u Saboru Cvitan.

Iako se posljednjih dana dijelom upiralo i u DORH, Cvitan smatra da nitko iz državnog odvjetništva nije kriv za ovu situaciju. 'Na odboru sam objasnio i kontekst vremena i političkih okolnosti kada su se i kako su se potpisivali sporazumi. Osim toga ovo sve što je išlo, išlo je na temelju sporazuma iz 2005. I jedan i drugi sporazum (op. a., iz 2013.) odobrili su i Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo vanjskih poslova i to je uz suglasnost vlada RH', kaže Cvitan.

Upitan je li DORH odgovoran što se, kako navode neki političari, iz Državnog arhiva neselektivno uzimalo dokumente, Cvitan je upitao: 'Kako to mislite?'

Nakon novinarskog pojašnjenja kako neki tvrde da su vlasti BiH bez nadgledanja i selektivnog pristupa uzimale dokumentaciju, Cvitan je rekao: 'Pa nisu uzimali i nosili kući papire. Pa ne dolazi se u Državni arhiv tako da netko sjedne i uzme dokumente. To su priče za malu djecu.'

Kazao je da nije znao da će doći do uhićenja, pogotovo, kako kaže, na ovakav neselektivni način. Upitan može li DORH nešto napraviti kako bi se ubuduće znalo kako postupati u ovakvim situacijama, glavni državni odvjetnik je poručio: 'DORH je neovisno, samostalno pravosudno tijelo zaduženo za progon počinitelja kaznenih djela i zaštitu imovinskih interesa RH. DORH u odnosu na ovaj slučaj ne može učiniti ništa.'

Odbor za pravosuđe predložit će zaključke Saboru

'Odbor za pravosuđe dobio je vrlo iscrpna izvješća glavnog državnog odvjetnika i ministra pravosuđa i predstavnika ministarstva vanjskih poslova o tijeku pravosudne suradnje RH s BiH i jednodušna je ocjena da pravosudna suradnja s tužiteljstvom BiH po pitanju progona organiziranog kriminala i drugih kaznenih djela ide dobro, vrlo dobro, a što se tiče procesuiranja ratnih zločina, ukazano je na određene neprihvatljive formulacije u određenim predmetima koje vodi tužiteljstvo BiH, a tiču se njihova viđenja uloge RH i dužnosnika RH od 1992. do 1995. u BiH i u tom smislu tu, da se tako izrazim, ne možemo pomoći jer tome nema pomoći', poručio je Bauk nakon sjednice odbora.

Iako neki od uhićenih sada već govore da neće podmetati leđa za neke u Hrvatskoj, Bauk takve izjave nije želio komentirati. 'Način obrane pojedinih optuženika i izjave njihovih odvjetnika ja u ovom trenutku ne bih komentirao. Svatko ima pravo na obranu i da odabire kako želi, međutim morate primijetiti da taj odvjetnik nije negirao zločin nego samo da njegov branjenik nema s time ništa. Prema tome, pustimo neka nadležna pravosudna tijela BiH i nadležna tijela RH dobiju dodatne informacije o tom slučaju i da na osnovi toga ne donosimo generalne zaključke. Onog trena kada tijela RH utvrde da u postupanju organa BiH postoji diskriminacija prema Hrvatima, tada smo dužni reagirati, a do tada dužni smo samo pratiti i vidjeti da li se to događa. Dakle, na osnovi ovoga što sada imamo, ta jedna indicija koja je rečena doista stoji i drugo, da postoje određene formulacije u predmetima koje vodi tužiteljstvo BiH koje su nama potpuno neprihvatljive kao državi, zbog toga je i 2015. i obustavljena ili prekinuta pravna pomoć po tom pitanju', kazao je Bauk.

Što se tiče eventualne odgovornosti bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i potpisivanja sporazuma s tužiteljstvom BiH iz 2013. Bauk podsjeća da od 1996. postoji sporazum o pravnoj pomoći između BiH i Hrvatske. 'Inače, taj zakon je 1996. donesen bez rasprave u Saboru. I objasnio nam je način na koji je uspostavljana suradnja tužiteljstava, da pokušam u jednoj rečenici to reći: to je bilo u doba pristupa RH EU-u i bili su određeni poticaji iz Bruxellesa ili iz Haaga po tom pitanju. Mislim da ne trebam biti širi', rekao je Bauk.

Potvrdio je da će i Odbor za pravosuđe pripremiti zaključke za plenarnu sjednicu Sabora, no da se još treba vidjeti hoće li to napraviti samostalno ili s Odborom za unutarnju politiku.


451252,451165,451161,451124