Predstavljajući izvještaj, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković podsjetila je da se, osim sukobom interesa, Povjerenstvo u 2014. počelo baviti provođenjem postupka zbog povrede etičkih načela obnašanja javnih dužnosti.

'U takvim odlukama opisuju se konkretne činjenice i okolnosti, odnosno radnje ili propusti kojima je dužnosnik povrijedio neko od etičkih načela djelovanja. No u takvim odlukama dužnosnicima se ne izriče sankcija za utvrđenu povredu. Poštivanjem načela sprečava se korištenje javne dužnosti za ostvarivanje privatnih interesa, a time i prevencija korupcije u punom i pravom značenju ove riječi. O očuvanju vlastite vjerodostojnosti i integriteta dužnosnika te dostojanstva povjerene mu javne dužnosti ovisi i integritet tijela i institucije koju taj dužnosnik predstavlja, a time i povjerenje građana', kazala je Orešković.

Jedan od takvih postupaka je i onaj koje je Povjerenstvo nedavno pokrenulo protiv predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, na što je u replici podsjetio HDZ-ov Josip Đakić.

'Novac iz kampanje je dala bivšoj stranci i tu ne postoji sukob interesa, no što postoji? Povjerenstvo želi raspraviti to što je predsjednica, kako su prenosili mediji prošle godine, aktivno odlučivala o tome kome će uplatiti taj novac te nazočila uručivanju donacije. I to je krimen. Krimen koji zapravo nije opisan - kako je to utjecala, kako je to odlučivala. I mislim da apsolutno ne postoji pravo i mogućnost Povjerenstva da u takvim situacijama, kada nema mogućnost kažnjavanja, nema čvrstih dokaza, da je se osuđuje da je surađivala s bivšom strankom, što nije smjela. Pa postoji suradnja s bivšom strankom svih predsjednika u političkom svijetu u trodiobi vlasti - da se nalaze, raspravljaju, govore, podučavaju o svim bitnim detaljima za Hrvatsku', kazao je Đakić, no Orešković mu je rekla da o tome predmetu ne može govoriti jer je postupak u tijeku.

Govoreći u ime Hrida, Irena Petrijevčanin Vuksanović kazala je kako Povjerenstvo još uvijek nema sve ovlasti koje bi trebalo imati, podsjetivši i kako mu Sabor nikada nije odgovorio koji su to sve državni dužnosnici koji se imenuju u parlamentu.

'Povjerenstvo je dobro radilo u okviru svojih ograničenih ovlasti. Ono što ja vidim iz ovog izvješća je da Povjerenstvo ima određene probleme, ali za koje nije samo odgovorno. Neke institucije koje bi trebale olakšati posao Povjerenstvu, a među kojima je i Sabor, nisu to učinile. Druge su im srezale ovlasti, konkretno Ustavni sud, a treće im nisu dostavile, recimo, na vrijeme podatke koje su tražile, konkretno Porezna uprava. Vlast još uvijek nije dala odgovor na pitanje tko su sve državni dužnosnici da bi kao takvi podlijegali Zakonu o sprečavanju sukoba interesa. Tako bi neki ljudi rekli da je Povjerenstvo osnovano samo zbog pritiska EU-a', rekla je Petrijevčanin Vuksanović.

'Slažem se da Povjerenstvo ne treba glumiti USKOK i DORH, ali nismo mi Danska ili Finska pa da imamo dobre prakse, dobre antikorupcijske prakse, i da nam Povjerenstvo služi samo deklarativno. Rekla bih da je, po ovom izvješću, Povjerenstvo samo svedeno na nekog pukog djelitelja packi političarima', kazala je Petrijevčanin Vuksanović.

Kazala je kako je najvažnije ovlasti povjerenstva srezao Ustavni sud. 'Povjerenstvu je dakle preostala samo nadležnost pokretanja i provođenja postupaka te izricanja sankcija ako se utvrdi da je dužnosnik prekršio članke 8. i 9. tog zakona jer primjerice nije prijavio pokretnine značajne pojedinačne vrijednosti ili vrijedne nekretnine za vrijeme trajanja mandata. I eto, sad je za to nadležno Povjerenstvo. Ali ono što je najvažnije je to da Povjerenstvo zapravo nije nadležno i ne može ništa ako se iz podataka o prihodima, ušteđevini i ostaloj imovini evidentno vidi da dužnosnik to uopće nije mogao zakonski steći', kazala je zastupnica Hrida.

To što Povjerenstvo preventivno djeluje i kroz procjenu etičnosti ponašanja dužnosnika pohvalio je i HNS-ov Goran Beus Richembergh. 'Naprosto nije dobro što se u jednome slučaju, a to je slučaj koji je spomenuo gospodin Đakić, osoba na koju se odnosi postupak koji je otvoren odmah javno suprotstavila Povjerenstvu i prozvala Povjerenstvo da to nije njegova nadležnost. Time se zapravo šalje loša poruka da postoje dodirljivi i nedodirljivi, a toga u sustavu ne bi smjelo biti. Dakle, ukoliko se pokaže da je postupak koji je pokrenut bez osnove i da neće biti nikakvih negativnih zaključaka u tome pravcu, pa ni sankcija, to će biti najbolja obrana institucije predsjednice države. Ali svakako nije njezina promptna reakcija u kojoj traži, odnosno odriče Povjerenstvu pravo da uopće razgovara o tome kako predsjednica države raspolaže sredstvima, koja je dobila, nota bene, iz državnoga proračuna', kazao je Beus Richembergh.

Odgovorio mu je HDZ-ov Đakić. 'Kada se jedan nadasve humani potez ili gesta pretvore u hajku, i to baš na dan kad se dogodi ispitivanje na Povjerenstvu i odluka i zaprimanje prijave za jednog visokog državnog dužnosnika, onda se čini kao da je ovaj slučaj zamračio onaj koji ne bi bio javno eksponiran.

Ako ne postoji odgovornost, tj. i kažnjavanje, onda ne znam zašto se o tome oglašava, osim iz političkih razloga i miješanja Povjerenstva u političke konotacije i stavljanje političkih etiketa o tome što je to moralno, što je to etički. Pa ja mislim da je nadasve novac koji je upućen u humanitarne svrhe i moralno i etički utrošen, nije ostavljen sebi, svojoj obitelji, nego je dan u humanitarne svrhe. E to je ono što je dobro i vjerojatno nekome to ne odgovara', rekao je Đakić.

U ime Kluba SDP-a Tomislav Saucha podsjetio je da je Povjerenstvo ovih dana u fokusu jer se podnose imovinske kartice.

'Kada donesemo odluku da se želimo baviti javnim poslom i kada budemo izabrani ili imenovani na kakvu dužnost, moramo isto tako biti svjesni da pristajemo na drugačiji set pravila i da nam od toga trenutka javni interes mora biti na prvom mjestu. Moramo shvatiti da javnost ima pravo znati koliki su nam prihodi i da javnost ima pravo znati koliko imamo nekretnina, kakav auto vozimo, kakve satove nosimo na ruci, kakve torbice nosimo, jesu li prave ili lažne, koliko koštaju, tko nam plaća i organizira kakve zabave. Sve to javnost ima pravo znati. Tu nema skrivanja', kazao je Saucha.

Primanje darova uglavnom je zabranjeno osim u slučaju obitelji i prijatelja, podsjetio je Saucha, dodavši kako bi se možda trebao napraviti i registar prijatelja. 'Mislim da je to vrlo bitna stvar jer, evo, događa se u našim mandatima da nam neki prijatelji naprave neku uslugu. Recimo npr. organiziraju nam proslavu rođendana. I sada mi uvjeravamo da je, bez obzira što je to bio dar veće vrijednosti od 500 kuna, to u redu jer se radilo o našem dobrom prijatelju. Dakle, ja bih volio da se definira što to znači dobar prijatelj. Evo, tu je bio konkretan primjer vrlo visoke hrvatske dužnosnice, možda i najviše, i nogometnog menadžera, predsjednika jednog nogometnog kluba. Jesu li oni zaista dobri prijatelji, jesu li oni samo poznanici. A dokle to prijateljstvo seže i otkad', pitao je Saucha i dobio upozorenje predsjedajućeg da se vrati na temu.

Reagirao je i HDZ-ov Đakić. 'Meni je sada ovako upalo u oči kako niste primijetili da je Povjerenstvo s nekoliko ugovora odabiralo baš firmu Apis, i to bagatelnom nabavom, kako bi instalirala program baš tom povjerenstvu. S obzirom da smo svjesni tko je upravljač u Apisu, Vlada RH s većinskim udjelom, jer je Gradu Zagrebu udjel smanjen, i gospodin Jelušić je član Upravnog vijeća Apisa, onda mi je puno toga sumnjivo. Jer 69.600 kuna vrijedan ugovor na godišnjoj razini smatra se bagatelnom nabavom. To je ona granica i dobro da nije 69.999 kuna, onda bi bilo još jasnije', kazao je Đakić.

Odgovorio mu je Saucha. 'Meni, iskreno moram priznati, nije jasno što je uvaženi zastupnik Đakić htio ovime reći. A samo ga želim podsjetiti da je, kada je Apis sklapao ugovore s Povjerenstvom, to bilo za vrijeme bivše Vlade i tada je na čelu Uprave Apisa bila druga osoba', rekao je Saucha.

U ime Kluba HDZ-a Dražen Bošnjaković pohvalio je izvješće Povjerenstva, ali se i zauzeo za izmjene zakona kako bi ono što lakše funkcioniralo.

'Ne bih htio o nekakvim posebnim i pojedinačnim predmetima o kojima bismo ovdje mogli razgovarati, ali ono što je sasvim jasno - bilo je ljudi iz gotovo svih političkih opcija koji su bili predmet rasprave Povjerenstva i upravo zbog toga ocjenjujem rad Povjerenstva i Povjerenstvo kao neovisno stručno tijelo koje je dosegnulo tu razinu. Zaista im nije bitno tko dolazi iz koje stranke, tko dolazi iz koje političke opcije', rekao je Bošnjaković.

Da bi se zakoni trebali ujednačiti, smatra i HDZ-ov Ivan Šuker, koji je povukao paralelu između Zakona o sprečavanju sukoba interesa i Zakona o sportu, vjerojatno potaknut svojim iskustvom na čelu Hrvatskog košarkaškog saveza.

'Zakon o sprečavanju sukoba interesa je jasno rekao da dužnosnik može biti na čelu dvije udruge ili dvije zaklade, za to ne smije primati naknadu, a može dobiti naknadu putnih troškova. Istovremeno, Zakon o sportu, koji regulira organizaciju u 99,9999 posto slučajeva neprofitnih udruga, a samo onih 000,1 posto su trgovačka društva, kaže u jednoj svojoj definiciji smiješnu odredbu - tko ne može biti na čelu trgovačkih društava prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa. Pa kakve veze udruga ima s trgovačkim društvima? Međutim, Povjerenstvo o sukobu interesa kaže da to nije predmet njihove rasprave, što je korektno. I onda vas jedna udruga upiše da možete obavljati tu dužnost i onda se javi neka inspekcija po nečijoj naredbi i kaže da ne može te se počne pozivati na članak 14. stavak 1. Zakona o sprečavanju sukoba interesa', kaže Šuker.