U Brezovici nema predsjednice Kolinde Grabar Kitarović ni premijera Andreja Plenkovića. Na obilježavanju su između ostalih predsjednik SDP-a Davor Bernardić, bivši predsjednici Ivo Josipović i Stjepan Mesić te drugi uglednici. Prilikom polaganja karanfila okupljeni su izviždali zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Na ulazu u spomen-područje Brezovica dvije desničarske skupine organizirale su okupljanje.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABH) Franjo Habulin podsjetio je kako je na današnji dan prije 77 godina skupina heroja, antifašista formirala partizanski odred kao prvi nagovještaj antifašističkog otpora u Hrvatskoj, u vrijeme kada je nacifašizam u Europi bio u naponu snage. No, dodao je, iako danas živimo u državi koja je zasnovana na vrijednostima antifašizma, te se vrijednosti ne poštuju i sve više jača povijesni revizionizam.

"Iako je država uspostavila Dan antifašističke borbe kao državni blagdan, kojeg li licemjerja i goleme laži. Jer usprkos svemu propagiranom i nepobitnim povijesnim činjenicama u samostalnoj se Hrvatskoj od njezinih prvih dana, kada je bila prisiljena braniti se od novovjekog fašizma, potiče odnos prema fašistima iz Drugog svjetskog rata kao prema domoljubima" rekao je Habulin dodavši kako se njihovi zločini relativiziraju pa čak i negiraju, ponekad s najviših mjesta u državi.

"U današnjoj Hrvatskoj aktualna je vlast pretvorila antifašizam na državnoj razini u privlačno upakirani proizvod izložen u izlogu i namijenjen svijetu. Iz dana u dan suočeni smo sa sve agresivnijom propagandom povijesnih revizionista koji uvjeravaju kako su pravi zločinci bili Titovi partizani, kako je Federativna Jugoslavija u kojoj je Hrvatska sačuvala mnoge bitne značajke državnosti u stvari bila tamnica hrvatskog naroda", rekao je Habulin.

Aktualna vlast dokazat će, ustvrdio je, da je spremna na suočavanje sa istinom o prošlosti jedino pokazujući da shvaća veličinu antifašističke borbe, da prihvaća antifašizam kao trajni, neizbrisivi i nepromjenjivi temelj današnje samostalne Hrvatske i da odaje počast i onima koji su pali u antifašističkoj borbi i žrtvama fašizma.

"Ali, ne govorim o počasti što se odaje jednom ili dva puta godišnje u prigodama poput ove. Govorim o počasti koja se odaje svakodnevnom politikom, ponašanjem iz dana u dan, suzbijanjem povijesnog revizionizma, građenjem budućnosti na zdravim temeljima prošlosti, umjesto da se te temelje sustavno razara i zamjenjuje ruševinama sistema što je globalno poražen prije više od sedam desetljeća", poručio je Habulin.

Također je kazao da mnogi ne žele da se poruke iz Brezovice ne čuju dalje od ove šume. Upozorio je da su nekada na ovu proslavu dolazili predsjednici države.

'Ne toleriranju ustaškim pozdravima koje se uvoze u javni život i ne formiranju komisija koje pridonose revizionizmu', kazao je Habulin. Poručio je da je nužno suzbijati povijesni revizionizam.

Sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček rekla se kako su osnivači Prvog sisačkog partizanskog odreda vjerovali da se bore za vrijednu stvar u koju su bili spremni uložiti i vlastiti život, vjerujući u ideju jednakosti i gradnju pravednog svijeta koja će nadživjeti njih i njihove krvnike.

"Zbog svega toga me je danas sram onih koji govore da se današnjom proslavom bespotrebno vraćamo u prošlost kao što me je sram jer nisam mogla spriječiti da se na samom ulasku u ovu šumu podigne obilježje koje ne služi ničemu drugom nego da pljune na njih i njihovu borbu i život... Na njemu je novcem Katoličke crkve ispisana krivotvorina o izmišljenih i nepostojećih 5000 žrtava brezovičke šume, ne zato što autori tog uratka ne znaju da je to laž već zato da se heroje antifašizma unizi i ponizi pred mjestom na kojem se slavi njihova žrtva", rekla je Ikić Baniček.

Zvižduke je zaradio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, izaslanik premijera Andreja Plenkovića, koji je između ostalog upozorio i na nedostatke države koja je nastala iz antifašističke borbe.

"Ovo mjesto i ovaj dan nije zato da bismo strančarili i da bismo radili još dublje podjele od onih koje su već sada kod nas. Ovo je jedini put da se predano posvetimo izgradnji stabilne i prosperitetne budućnosti naše zemlje, a to je u interesu naše djece i budućih generacija koje trebaju živjeti ovdje. Sa željom za takvim društvenim ozračjem, punim tolerancije, još jednom svima čestitam Dan antifašističke borbe", poručio je Bošnjaković.

Izaslanik predsjednice međimurski župan Matija Posavec je kazao da je besmislena podijela na one koji su za antifašizam i koji su za Domovinski rat jer jedno ne isključuje drugo, a upozorio je i da nije bilo antifašističke borbe ne bi bilo ni Međimurja u sastavu Hrvatske.

Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Hrvatskoj i obilježava se 22. lipnja u znak sjećanja na dan kada je 1941. u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u okupiranoj Europi.

U znak sjećanja na 50.000 Zagrepčana sudionika NOB-a i njih više od 20.000 poginulih u borbi za slobodu, ispred zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta organizatori najavljuju govore u slavu partizanskim borcima, otporu fašizmu, nacizmu te ustaškim i četničkim kolaboracionistima. Na skupu će, najavljuju iz SABH-a, iskazati svoje nemirenje s pokušajima ustašizacije Hrvatske.

I u ostalim gradovima diljem Hrvatske antifašističke udruge, te gradska i županijska izaslanstva obilježit će taj dan prigodnim svečanostima, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskim grobljima.

Prvi partizanski odred

Prvi sisački partizanski odred od 77 boraca osnovali su pripadnici Komunističke partije u Sisku, na dan kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez.

Od prvih dana sisački je odred izvodio diverzije, osobito na željeznici. Predvodili su ga zapovjednik Vlado Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.

U organiziranoj narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj aktivno je sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.

Dan antifašističke borbe obilježava se na dan 22. lipnja od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske.