Profesor sa Sveučilišta u Zagrebu, koji je želio ostati anoniman, bavio se za vrijeme studentske blokade računicom. Izračunao je da godišnji proračun Filozofskog fakulteta iznosi 150 milijuna kuna. Cijena dnevnog pogona je 500.000 kuna, a materijalnih troškova 75.000 kuna. Pribroje li se tome ostali troškovi, poput studentskih školarina, ispada da studenti blokirajući rad zgrade fakulteta, no trošeći njene kadrovske i materijalne pogone, dnevno potroše oko milijun proračunskih kuna, piše Vjesnik.

Zbog nemogućnosti nadoknade vremena potrošenog na blokadu tisuće bi studenata mogle imati problema s davanjem ispita. Dio studenata na Filozofskom fakultetu u Zagrebu priznaje da se još nisu oporavili od posljedica proljetne blokade, zbog čega ne podupiru niti novu. No prosvjednici se pozivaju na istraživanje provedeno prije blokade, po kojemu je 75 posto studenata za besplatno obrazovanje.

'Na našem fakultetu značajna grupa studenata podržava ideju u potpunosti financiranog visokog obrazovanja, ali je protiv blokade. Oni žele ići na nastavu i ne žele komplikacije', kaže prodekan Fakulteta političnih znanosti u Zagrebu Berto Šalaj. Dio profesora fakulteta u blokadi, sklonih podržati ideju o besplatnom visokom školstvu za sve, smatra da bi studenti ipak morali revidirati svoje zahtjeve. Nemoguće je, kažu, tražiti da doktorski studiji budu besplatni.

U Nezavisnoj studentskoj inicijativi računaju, pak, da bi za besplatno visokoškolsko obrazovanje država morala izdvojiti između 300 i 500 milijuna kuna. Ako se može izdvojiti više od 300 milijuna kuna za potporu vjerskim zajednicama ili isto toliko za troškove mirovnih misija, ako se za gradnju rukometnih dvorana može dati 1,8 milijardi kuna, onda je moguće, poručuju, izdvojiti i taj iznos za njih.