Dan neovisnosti, hrvatski blagdan koji se od 2002. godine slavi 8. listopada, ni nakon 13 godina obilježavanja nije 'zaživio u narodu'. Posla tog dana imaju samo najviši državni dužnosnici i revni predstavnici stanara: prvi polažu vijence i pale svijeće na Mirogoju, drugi vješaju hrvatske zastave po zgradama diljem Hrvatske. Iako je neradni dan sam po sebi dovoljan razlog za slavlje, osobito onima koji su izborili slobodan vikend, euforije 8. listopada nema - ne okreću se janjci, grudi se ne nadimaju od nacionalnog ponosa, čak i Thompson odmara glasnice
Prošlogodišnja zagrebačka proslava, doduše, bila je nešto grlatija nego inače, jer su tim povodom na Trgu bana Jelačića u večernjim satima nastupali Prljavo kazalište i Vatra. Ove godine nema ničeg. Još jučer u službama Grada na tu temu vladao je muk, pa se čini da će građane umjesto glazbenika na Dan neovisnosti 'uveseljavati' političari, nabrušeni do maksimuma u jeku predizborne kampanje kojom dominira - domoljublje. U njihovu refrenu zacijelo će se naći i Franjo Tuđman, ili 'detuđmanizacija' koju HDZ od smrti bivšeg predsjednika stavlja na teret SDP-u. Između ostalog i zato što je upravo u mandatu njihova premijera Ivice Račana odlučeno da se umjesto 30. svibnja Dan državnosti slavi 25. lipnja, te 8. listopada proglasi novim državnim blagdanom - Danom neovisnosti.
Danas se, dakle, obilježava sjećanje na dan kada je Sabor 1991. jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza RH s bivšom SFRJ. Prethodnog dana, 7. listopada, istekao je tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. Moratorij je tražila tadašnja Europska zajednica, kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Na dan isteka moratorija zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore, pa je povijesna sjednica na kojoj je Vladimir Šeks pročitao Odluku održana na tada tajnoj lokaciji, u podrumu zgrade Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu.
Datum nastanka hrvatske države ne zbunjuje samo hrvatske građane. O njemu se ne mogu dogovoriti ni protagonisti stvaranja Republike Hrvatske niti vrsni pravnici, koji su na znanstvenom skupu 'Dan kada je nastala država Hrvatska 1991.' u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o tome u veljači iznijeli različita mišljenja. Akademik Davorin Rudolf, koji je prijelomne 1991. bio šef hrvatske diplomacije, tvrdi da je Hrvatska postala neovisna i suverena država 25. lipnja 1991, kada je Hrvatski sabor donio Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne RH i Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH. Te odluke, ističe, moratorijem 'nisu stavljene izvan snage'.
Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, međutim, upozorila je da Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH, kao akt suverenosti, nije nikad službeno stupila na snagu, ali da je počela proizvoditi pravne učinke 8. listopada, kad je Sabor donio i akt o sukcesiji.
'Stoga je 8. listopada 1991. datum mjerodavan za međunarodno pravo koje bi se trebalo primjenjivati u kaznenim postupcima. Hrvatska je tada stekla svojstva suverene države u smislu međunarodnoga prava, što je potvrdila i Badinterova komisija. To je neosporna povijesno-pravna činjenica, međunarodno potvrđena i prihvaćena, i mora biti dosljedno poštovana u sudskoj praksi', napomenula je Omejec. Rudolf se s time ne slaže i odluku Badinterove komisije ocjenjuje 'pogrešnom i nedosljednom ranijim odlukama iste komisije'.
Vladimir Šeks, koji je za tportal izjavio da je Račanova koalicija početkom 2000-ih napravila 'tragičan košmar' oko državnih blagdana i spomendana, istaknuo je da se 8. listopada 1991. interpretira kao 'datum stjecanja pune neovisnosti, ali ne i datum nastanka neovisne hrvatske države'. 'Mislim da će se trebati uvesti jedan temeljni nacionalni praznik kao što ga imaju brojne zemlje poput SAD-a i Francuske i vratiti se 30. svibnju kao Danu i državnosti i neovisnosti', kazao je Šeks za tportal.
Nije, dakle, isključeno, da će se u slučaju pobjede Domoljubne koalicije državni blagdani još jednom pretumbati. Moguće je i da se Dan neovisnosti danas posljednji put obilježava 8. listopada, iako su i taj datum HDZ-ovci uzdizali u nebesa. Bivši predsjednik Sabora Luka Bebić prije pet godina kazao je da je upravo 8. listopada 1991. ispunjen 'stoljetni san hrvatskog naroda'. Doduše, godinu ranije Bebić je ustvrdio da je 'višestoljetni san hrvatskog naroda' ostvaren 25. lipnja 1991. Tome bi, pak, mogao konkurirati tek 'vječni san hrvatskog naroda', a kako je krenulo, nema sumnje da će do 8. studenog netko od 'dionika' izbornog natjecanja posegnuti i za tom frazom u nastojanju da politički upokoji protivnika.
