afera softver

Danas odluka o SMS porukama i optužnici protiv Gabrijele Žalac

28.03.2023 u 08:49

Bionic
Reading

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda danas bi trebalo donijeti odluku o osnovanosti optužnice protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac zbog trošenja europskog novca u aferi Softver. Donijet će odluku i o zahtjevu obrane da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje SMS poruke koje je bivša ministrica razmjenjivala s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac

'Optužnica nije potvrđena, a još nije odlučeno ni o prijedlogu za izdvajanje nezakonitih dokaza', kazala je braniteljica bivše ministrice Jadranka Sloković nakon prošle sudske sjednice kojoj Žalac nije prisustvovala. Braniteljica je precizirala da je obrana tražila da se kao nezakoniti dokazi izdvoje sve one poruke koje su pronađene na telefonu Josipe Rimac, s obzirom na činjenicu da se donjih došlo temeljem ranije provedenih dokaznih radnji za koje obrana tvrdi da su nezakoniti. Sloković je potvrdila da kako oni nisu dobili uvide u inicijalne naloge, kojima su određene mjere za Josipu Rimac.

Te naloge obrana Žalac smatra nezakonitima, pa tako i svi oni kasniji nalozi, dodala je - mogu biti posljedica nezakonitih dokaza. Dodala je i kako misli da odluka nije donesena danas jer su ''podnesci relativno opširni'' te s obzirom na činjenicu da su branitelji ''dali apsolutno relevantnu argumentaciju, kako u odnosu na opstojnost optužnice, tako i u odnosu na zakonitost provedenih dokaza'', piše HRT. 

Tužiteljstvo: Dokazi su  zakoniti 

Tužiteljica Ureda europskog javnog tužiteljstva (EPPO) Sani Ljubičić kazala je nakon sjednice optužnog vijeća da su argumenti obrane neosnovani i da je tužiteljstvo predložilo da se oni odbiju. Upitana jesu li SMS poruke najjači dokaz s kojim tužiteljstvo raspolaže, odgovorila je kako ima jako puno materijala. Precizirala je kako je tijekom istrage ispitano 65 svjedoka i obavljeno 15 pretraga te da se radi o ukupno osam terabajta podataka koji su analizirani. Stoga, dodala je - "bilo bi pretjerivanje reći da nekoliko SMS-ova išta mijenja".  Upitana za eventualno pozivanje premijera Andreja Plenkovića na ispitivanje jer se u dopisivanju putem poruka više puta spominju inicijali A. P., Ljubičić je naglasila da su ispitani svi za koje je tužiteljstvo smatralo da ih treba ispitati.

Uhićenje Gabrijele Žalac, studeni 2021. godine
  • Uhićenje Gabrijele Žalac, studeni 2021. godine
  • Uhićenje Gabrijele Žalac, studeni 2021. godine
  • Uhićenje Gabrijele Žalac, studeni 2021. godine
  • Uhićenje Gabrijele Žalac, studeni 2021. godine
  • Uhićenje Gabrijele Žalac, studeni 2021. godine
    +11
Uhićenje Gabrijele Žalac, studeni 2021. godine Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic

Za što se terete Žalac i ostali

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) podigao je krajem prosinca 2022. optužnicu protiv bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac, bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) Tomislava Petrica te poduzetnika Marka Jukića i Mladena Šimunca, osumnjičenih da su oštetili EU i RH za više od 1,3 milijuna eura. EPPO je Žalac optužio za zloporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem, dok su Jukić i Šimunac optuženi su za zloporabu položaja i ovlasti, a njihove tvrtke Ampelos i Micro project za poticanje na to kazneno djelo. EPPO sumnja da je tijekom 2017. i 2018. Žalac pokrenula postupak javne nabave informacijskog sustava u kojem je htjela osigurati povlašteni položaj suoptuženicima i njihovim tvrtkama. Optužena je i da je povećala procijenjenu vrijednost nabave te odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva, a samo su tvrtke povezane s ministričinim pouzdanicima pozvane da dostave ponude.

Iz slučaja Žalac pokrenuti novi postupci

EPPO naglašava da je odlukom bivše ministrice cijena nabave nerealno određena na 1,73 milijuna eura, iako bi realna cijena tog sustava iznosila otprilike 360.000 eura. Prema tvrdnjama EPPO-a, 1,73 milijuna eura s PDV-om uplaćeni su na račun tvrtke trećeokrivljenog, nakon čega je dio novca prebačen na račune drugo i trećeokrivljenog, kao i na račune njihovih tvrtki, te je potom dio uplaćenog novca podignut u gotovini. Proračun EU pritom je oštećen za najmanje milijun eura, dok je hrvatskom proračunu pričinjena šteta od gotovo 300.000 eura. Šimunac je, prema optužnici, nezakonito zaradio 2,1 milijuna kuna, Jukić nešto više od dva milijuna kuna, dok su njihove firme ostvarile nezakonitu zaradu od 3.508.628 kuna i 2.650.000 kuna.