Saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu održao je 19. ožujka tematsku sjednicu na kojoj se razgovaralo o ulozi škole u sustavu odgoja i obrazovanja. Na nju su pozvani predstavnici svih mjerodavnih institucija pa su tako u radu sjednice sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Ureda pravobraniteljice za djecu, Sveučilišta u Zagrebu, Agencije za odgoj i obrazovanje i Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, priopćio je Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora.

Današnja škola 'potiho odustaje' od odgoja

Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković kratko je podsjetila na organizaciju odgojno-obrazovnog rada u školama te istaknula gospodarske i društveno-političke prilike koje utječu na odgojnu funkciju škole.

Kako je priopćeno, Bedeković je ocijenila kako se zbog nastojanja da se postignu visoki akademski rezultati na standardiziranim testovima sužava odgojna svrha škole, te dodala kako se u prvi plan stavljaju obrazovni ishodi koji istiskuju odgojnu komponentu.

'Današnja škola potiho odustaje od odgoja gubeći svoju povijesnu zadaću i svoj tradicionalni identitet ustanove koja odgaja', ocijenila je Bedeković.

Osvrnula se i na složene te proturječne izazove suvremenoga društva s kojima se suočava škola, ali i roditelji te institucije. Bedeković smatra da se svi zajedno teško nose s tim proturječnim izazovima te da to nameće pitanje za koje se vrijednosti trebaju mladi odgajati.

Vrijednosti na kojima treba temeljiti hrvatski odgojno-obrazovni sustav nužno je sagledati u svijetlu novih mogućnosti razvoja hrvatskoga kulturnog identiteta unutar složenih globalizacijskih procesa, zaključila je Bedeković.

Djeca se boje škole i neuspjeha

Ministrica Blaženka Divjak ocijenila je da trebamo takav odgoj koji će uzeti u obzir okružje, utjecaj globalizacijskih trendova i rastući tehnološki napredak. Govoreći o ciljevima odgoja i obrazovanja u školama Divjak je istaknula da trebamo osigurati jednake prilike svima, poštivati različitosti i promicati toleranciju, samostalnost i odgovornost kao i osobni razvoj, razvijati kritičko mišljenje i snalaženje u okruženju, te uskladiti univerzalne, europske i nacionalne vrijednosti,

Odgojna funkcija škole treba biti integrirana s obrazovnom funkcijom, zaključila je Divjak.

Kako je navedeno u priopćenju, na tematskoj sjednici moglo se, među ostalim, čuti kako odgoju treba dati primjereno mjesto u reformi obrazovanja, te da je kriza odgoja samo rezultat krize obrazovanja.

Sudionici su u raspravi istaknuli da u školama prevladavaju obrazovni sadržaji i kriza vrijednosti, a predstavili su i konkretne podatke o tomu koliko je djece u Hrvatskoj nezadovoljno školom, te koliko se djece boji škole i neuspjeha. Rečeno je i kako u školama nisu uravnoteženi sadržaj poučavanja i ishod učenja, te da je odgojno-obrazovna funkcija ocjenjivanja izražena brojkama u tijeku procesa učenja dodatan stres učenicima i učiteljima.

U raspravi se moglo čuti i kako odgojna komponenta mora biti i jedan od jasnih ciljeva kurikularne reforme koja s eksperimentalnom primjernom u hrvatskim školama kreće na jesen ove godine. Istaknuto je da učenike treba poticati na prirodnu kompetitivnost i kritičko promišljanje, a ne samo na krajnji učinak učenja iskazan na standardiziranim i unaprijed najavljenim ispitima znanja, kao i da pozornost treba dati radu s roditeljima kroz komunikaciju stručnih služba škola i roditelja.