'Blokada je bila pogreška. Slovenija je blokiranjem hrvatskih pristupnih pregovora u prosincu prošle godine izvukla najjači adut iako u diplomaciji ultimatum važi za krajnje sredstvo za kojim se poseže', navodi komentatorica i sa skepsom citira izjavu ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara da u tom trenutku 'nije bilo drugog izbora' jer je Hrvatska, po tvrdnjama Ljubljane, u pristupnim dokumentima prejudicirala granicu.

'Nevještom se čini slovenska diplomacija koja niz godina nije činila ništa kad ju je Hrvatska (u vezi s granicom) postavljala pred gotov čin, a onda se u vrijeme hrvatskih pristupnih pregovora odluči za blokadu deset poglavlja', navodi se u komentaru i dodaje da je blokada bila riskantna i nepromišljena.

'Ultimativno sredstvo samo po sebi nosi velike rizike, a kad se neka država za njega odluči, mora prije toga provjeriti koliko potpore, odnosno solidarnosti za to ima, mora predvidjeti buduće poteze i imati pričuvne scenarije', navodi se u komentaru.

Budući da takve analize nije bilo slovenska se politika, kako se sada čini, u vezi s Rehnovim prijedlogom našla u situaciji da taktizira i 'kupuje vrijeme'.
'Slovenija još nije dala odgovor na Rehnov prijedlog nego kupuje vrijeme jer je u neprilici: europsku ponudu ne može odbiti, a u isto vrijeme na nju ne želi ni pristati', navodi komentatorica i tvrdi da su se sada ranije izjave kako 'Slovenija ima svoje saveznike' pokazale pretjeranima.

'Te su se izjave pokazale kao isprazne. Zašto bi inače Rehnov prijedlog slovensku politiku doveo u takvu nepriliku. Slovenija se našla u situaciji da sumnja u prijedlog Europske unije čija je članica i kojoj pripada', navodi se u komentaru koji procjenjuje da Ljubljana od samog početka nije imala pričuvni scenarij ni izlaznu strategiju ako se pokaže da blokada hrvatskih pristupnih pregovora neće dovesti do željena rezultata.

Da se u početku vrlo nedefinirana Rehnova inicijativa od političke medijacije kreće prema pravnom rješavanju pitanja granice postalo je jasno još prije mjesec dana na osnovi izjava nesuđenog medijatora Maartija Ahtisaarija koji se tako 'diskretno' povukao kao posrednik, slično kao što je to prije više godina učinio nekadašnji američki ministar obrane William Perry, ali slovenska politika ni na to nije reagirala.

Štoviše, tražila je nemogući 'unutarpolitički konsenzus' oko Rehnove inicijative, a mogućnost da se rješenje nađe i da se izbjegne zaoštravanje još je više udaljeno deklaracijom slovenskog parlamenta prije ulaska Hrvatske u NATO kojom su 'sporna područja' proglašena slovenskima.

Time je Slovenija sama sebi 'oduzela i zadnje centimetre manevarskog prostora' u vezi s rješenjem graničnog prijepora, pa se je dodatno 'pothranjivao sukob' o kojemu se 'ni u Sloveniji ni u Hrvatskoj više ne zna govoriti na racionalan način'.

'Strategija kako iz blokade i kako zaštititi interese Slovenije ne čini se na vidiku. Na rješenje graničnog prijepora pala je sjena haškog Međunarodnog suda pravde, a to je bio dogovor bivšeg premijera Janeza Janše s hrvatskim premijerom Sanaderom s Bleda za kojega sadašnji premijer Pahor tvrdi da nikad nije postojao. Sve u svemu, sada nije jasno kako će slovenska politika izaći iz blokade u koju je ušla. No, o tome je trebalo razmišljati prije blokade', završava komentar Saše Vidmajer