Šimonović je to izjavio nakon što su neki mediji objavili vijest da je Hrvatska tjedan dana tajila podatak da je iz Europske unije stigao demarš Hrvatskoj zbog topničkih dnevnika, dodajući: 'ništa se ne taji'.

Demarš nije ultimatum, rekao je Šimonović ocjenjujući da je to 'pravno politička diplomatska forma kojom se želi poslati snažna poruka koja ne mora nužno biti negativna'.

'Dapače, ako govorimo o demaršu EU koje je predalo češko predsjedništvo, u tom demaršu se pozdravlja dogovor između hrvatskih organa i haškog tužitelja Serga Brammertza oko identifikacije 23 ključna dokumenta i daljnji napori da se vjerodostojno protumači sudbina tih dokumenata', rekao je Šimonović nakon otvaranja seminara za suce, državne odvjetnike i policijske službenike o primjeni novog Zakona o kaznenom postupku.

Dodao je da se hrvatsku vladu poziva da se taj dogovor što prije provede. Dakle, rekao je ministar, to nikako nije zatvaranje vrata Hrvatskoj nego zapravo poticaj da bi se što brže otvorilo poglavlje 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava.

Europska komisija već je dala zeleno svjetlo, a neke države još čekaju stav tužitelja Brammertza o suradnji Hrvatske s Haškim sudom, kazao je ministar, te dodao da možemo očekivati u idućim tjednima napredak u smislu otvaranja poglavlja 23.

'Mi nismo gubili vrijeme i čekali konačno zeleno svjetlo, mi smo u niskom startu, pripremili smo pregovaračko stajalište, čekamo zeleno svjetlo da ga predamo i očitovanje Unije i nadamo se da što prije počinju pregovori', kazao je ministar.

Dvadeset i tri dokumenta odnose se na upotrebu topništva prigodom oslobađanja Knina, rekao je Šimonović dodavši da Brammertz te dokumente smatra posebno bitnima.

U dogovoru s tužiteljem, objasnio je Šimonović, jasno je definirano koje je važne dokumente hrvatska strana već predala, ustanovljeno je koje dokumente je Brammertz očekivao da Hrvatska ima, a Hrvatska nikad nije imala jer nisu sačinjeni i ustanovljeno je da postoje 23 dokumenta koji su bili sačinjeni ali koji trenutno nisu u posjedu hrvatskih vlasti.

Treba još rasvijetliti što je s onim dokumentima koji su postojali, a sada nisu dostupni hrvatskim vlastima, zaključio je hrvatski ministar.

Hrvatska je pokrenula istragu o dokumentima u MORH-u i ona daje rezultate. Danas, kao i na početku mandata tužitelja Brammertza, Vlada nema ni jednoga razloga bilo što skrivati ili bilo što ili bilo koga štititi, kazala je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor odgovarajući na novinarsko pitanje kako napreduje potraga za topničkim dnevnicima zbog kojih je nekoliko članica Europske unije blokiralo 23. poglavlje naših pregovora.

Kosor je napomenula kako je istraga pokazala da neki dokumenti nisu uopće postojali. Međutim, prema njezinim riječima, istražitelji su na tragu saznanja kako su nestala i kroz čije su ruke prošla sporna 23 dokumenta, koje se u haškom žargonu naziva topničkim dnevnicima.

Informaciju da je Vlada od očiju javnosti skrivala prigovor Haaga o nesuradnji u vezi topničkih dnevnika, zbog čega se i tražila blokada pregovora, Jadranka Kosor pobija, izvještava Večernji list.

'Ova Vlada ništa ne skriva. Kada su stigle optužnice za generale Markača i Čermaka, Vlada je jasno i odmah obavijestila javnost. Vlada nema razloga bilo što skrivati od bilo koga, a naravno ni od svoje javnosti. Nakon svega što je učinjeno, bilo bi potpuno apsurdno da Vlada skriva neke dokumente koji bi joj otežali završetak pregovora. Ono što imamo, dajemo, ono što nemamo, ne možemo ni dati. Mi sami moramo ustanoviti gdje je to završilo', ocijenila je Kosor.