Iako je po procjeni Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj nešto malo više od 4 milijuna stanovnika, demografi procjenjuju da je taj broj manji jer oni koji su otišli trbuhom za kruhom u inozemstvo nisu odjavili svoje prebivalište u RH
Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema prošlog tjedna objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Dakle, Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod 4 milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih, piše Večernji list.
Kako se navodi, zabrinjava i loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više. Prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina. To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.
'Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima', kaže demograf prof. dr. Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. S njegovom procjenom o stvarnom broju stanovnika složio se i demograf doc. dr. Stjepan Šterc.