Vlada Republike Hrvatske prošli je tjedan donijela odluku o prihvatu 550 izbjeglica koji su se dočepali Europske unije. Dok se hvali tim potezom, potpuno zanemaruje rijeku azilanata koje će na putu iz Makedonije i Srbije zaustaviti 'mađarski zid'. Već sada vlasti u Vojvodini traže uvođenje izvanrednog stanja jer im svakodnevno pristiže više od 1500 azilanata. Mađari su procijenili, piše New York Times, da bi do kraja godine u njihovu zemlju ušlo još 69.000 migranata da nisu podigli ogradu. Istodobno, hrvatska Vlada tek osniva tijelo koje će raspraviti što učiniti s malobrojnim ljudima koje će Hrvatska prihvatiti. Problem je to što trenutačno raspolažemo samo s dva prihvatilišta koja mogu primiti svega 680 ljudi i na rijeku ljudi koja je zapljusnula Mađarsku potpuno smo nespremni
Najveći val izbjeglica u Europi dogodio se od siječnja do srpnja kada je njih čak 79 tisuća ilegalno prešlo iz Turske u Grčku. Neki od njih ostali su u Grčkoj, no više ih je odlučilo utočište potražiti u zemljama poput Makedonije i Srbije, njih čak 67 tisuća. S juga Srbije na sam sjever Vojvodine svakodnevno pristižu velike skupine izbjeglica iz Sirije, Afganistana i Pakistana, koji ilegalno prelaze srpsko-mađarsku granicu u potrazi za azilom u zapadnim europskim zemljama.
'Ovamo svaki dan dolazi 1200, 1500 pa i po dvije tisućemigranata. Oni svi preko dana dođu i navečer idu preko granice. Nezadržavaju se dugo u Kanjiži', kaže predsjednik te vojvođanske općine Mihalj Bimbo. Kopneni put prema Europskoj uniji popularan je među izbjeglicama s Bliskog istoka jer je jeftiniji od dolaska morem. Da bi došli samo do mađarske granice, emigranti su morali plaćati od 1.000 do 4.000 dolara po osobi, piše New York Times (NYT).
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izrazio je zabrinutost zbog podataka koji govore kako je čak 81 tisuća migranata došlo u Mađarsku tijekom prve polovice 2015., a vjeruje se kako bi do kraja godine brojke mogle narasti do čak 150 tisuća, pravdajući time podizanje ograde na granici sa Srbijom. Trend rasta udara na mađarsku granicu vidi se iz činjenice da je do kraja 2013. broj izbjeglica koji su ušli u tu zemlju iznosio nekoliko tisuća, da bi se već u 2014. popeo na 43 tisuće, piše NYT.
Deseci tisuća migranata, većinom s Bliskog istoka i iz Afrike koriste balkansku rutu kako bi ušli u zemlje EU-a, prolazeći pritom kroz Grčku, Makedoniju i Srbiju, a potom u Schengensku zonu bez graničnih kontrola koja počinje u Mađarskoj. Radovi na četiri metra visokoj i 175 kilometara dugačkoj ogradi počeli su prošlog tjedna. Većini migranata krajnji su cilj bogatije zemlje EU-a, no mađarska vlada tvrdi da te države ilegalne migrante često vraćaju natrag u Mađarsku.
Sada kada je Mađarska odsječena, logično je da će i Hrvatska također postati jedno od odredišta izbjeglica. Problem je to što, osim 550 izbjeglica koje je Hrvatska pristala prihvatiti i o kojima se uvijek priča, ne postoji konkretno rješenje za zbrinjavanje onih koji će u Hrvatsku ući ilegalno, kao što su ušli u Mađarsku.
'Republika Hrvatska ima dva Prihvatilišta za tražitelje azila - u Kutini i u Zagrebu. Prihvatilište u Kutini ima kapacitete za prihvat 80 tražitelja azila, a Prihvatilište u Zagrebu ima kapacitete za prihvat oko 500 do 600 tražitelja azila. Prije nekoliko godina kada je u Hrvatskoj boravilo dosta tražitelja azila, MUP je otvorio za prihvat svoje prostorije u Valbandonu - no to je bilo privremeno rješenje’, napominje Tea Vidović iz CMS-a.
Vlada još nema rješenje
Osim toga bitna je uloga institucija koje bi trebale imati osiguran smještaj za izbjeglice.
'Trebamo imati na umu da prihvat osoba iz kvote za premještanje i preseljenje ne znači da će drugi tražitelji azila prestati dolaziti u Hrvatsku i zatražiti azil, tako da institucije trebaju biti spremne i fleksibilne na potencijalne situacije u kojima se broj osoba koji traže azila u Hrvatskoj bude povećavao', kaže Vidović.
No čini se kako je ovaj val izbjeglica hrvatsku Vladu uhvatio nespremnom rješavanje njihovog boravka i prava. Iz Vlade je stiglo priopćenje kako je trenutačno tek donesena odluka o osnivanju Međuresorne radne skupine koja bi se trebala brinuti o preseljenju i smještaju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva.
'Zadaće Međuresorne radne skupine bit će utvrditi kriterije za preseljenje i premještanje u Republiku Hrvatsku osoba koje će biti uključene u europski program premještanja i preseljenja državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva, a koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite, osiguranje slobodnog ulaska i prijevoza u Hrvatsku, izrada Operativnog plana osoba koje se preseljavaju, koordiniranje, sustavno praćenje i izvještavanje o provedbi Operativnog plana, suradnja i razmjena informacija s ministarstvima i ostalim tijelima državne uprave, organizacijama i institucijama te priprema prijedloga procjene financijskog učinka u cilju osiguravanja potrebnih financijskih sredstava od 2016. do pune provedbe Odluke o premještanju i preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite', priopćuju iz Vlade.
Članovi Međuresorne skupine bit će tijela Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva financija, Ministarstva zdravlja, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ureda za ljudska i prava nacionalnih manjina, Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, te Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
'Republika Hrvatska će radi podjele tereta, po načelu solidarnosti odgovornosti, sudjelovati u europskom programu premještanja i preseljenja državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite i provesti zbrinjavanje navedene kategorije osoba tijekom razdoblja od dvije godine', kažu iz Vlade. Pojednostavljeno, Vlada se koncentrirala na 550 ljudi koje je obećala prihvatiti, a oni su tek kap u moru onih koji dolaze.
I Hrvati su bili izbjeglice
Hrvatski ministar Zoran Milanović smatra kako je bitno pronaći rješenje za zbrinjavanje izbjeglica koje će doći u Hrvatsku, jer su Hrvati imali sličan slučaj prije 20-ak godina.
'Hrvatska je prije 20 godina prošla kroz dramatičnu prognaničku krizu. Hrvatska je udomljavala pola milijuna ljudi, barem 100.000 ljudi iz druge države, Bošnjaka, muslimana, svi su našli svoj dom u Hrvatskoj i to je na našu ekonomiju imalo katastrofalan učinak. Ali mi smo to preživjeli i izdržali i gledamo na to kao na nešto što nas je nečemu naučilo i ojačalo. I kad je u medijima objavljeno da bi Hrvatska trebala - prema izračunima Europske komisije koji su mnogima u Europi bili problematični u odnosu na njihove države – dakle, da bi Hrvatska trebala primiti tisuću imigranata u sljedeće dvije godine, ja sam gledao kako će reagirati hrvatska javnost. Nije reagirala nikako, reagirala je šutnjom koja znači odobravanje. Osjetio sam se tada jako dobro i znao sam da predstavljam zemlju koja će se s time znati nositi. I osjećao sam da na Europskom vijeću to mogu reći. Ali to nije dovoljno, Hrvatska nije dovoljna, Hrvatska je premala. Dok drugi ne shvate da je to naš problem, mi se s tim nećemo moći suočiti. U tome uvijek leži i šansa, ja u tome ne vidim velik rizik', smatra Milanović.
Hrvatski Crveni križ pozdravio odluku Vlade
Hrvatski Crveni križ (HCK) smatra da je Vlada donijela dobru odluku, jer je riječ o osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita.
'Baš kao i druga nacionalna društva Crvenoga križa u EU-u, i HCK zagovara da se osobama kojima je potrebna zaštita, omogući pristup toj zaštiti, a jedan od dobrih načina zasigurno je osiguravanje pravnih puteva kao što su preseljenje i premještanje. Time se sprečava mogućnost da se ljudi za pomoć obraćaju krijumčarima i trgovcima ljudi. Kao i uvijek dosad, Hrvatski Crveni križ bit će uključen u pomoć izbjeglicama koje dođu, s drugim nadležnim institucijama koje skrbe o tim ranjivim skupinama ljudi. HCK ima veliko iskustvo u prihvatu i integraciji izbjeglica pa će biti spreman i za sve one koji će doći u Hrvatsku u iduće dvije godine', kažu iz HCK-a.
Mađarska ne želi izbjeglice
Mnoge izbjeglice koje dolaze u europske zemlje izbjegavaju Mađarsku, jer ondje nisu dobrodošli i često ih se povezuje s terorizmom. Politika je to koju vodi mađarski premijer Viktor Orban.
'Mađarska vlada će zatvoriti sve trenutačne objekte za izbjeglice koje se nalaze u naseljenim područjima diljem zemlje, jer su prenatrpani te ih premjestiti na udaljenija, manje naseljena područja. Osim toga imamo u planu i izgraditi ogradu duž srpske granice kako bi im onemogućili ulazak u Europu', izjavio je Orban za New York Times.
U planu je i da se donese zakon kojim bi se izbjeglice deportiralo iz Mađarske kako bi ona bila sigurna zemlja. Organizirana je nacionalna kampanja usmjerena protiv emigranata koji već žive u Mađarskoj, a kojom ih se upozorava da se moraju pridržavati mađarskih zakona, poštivati njihovu kulturu i ne uzimati radna mjesta Mađarima, piše New York Times
S druge strane i emigranti izbjegavaju Mađarsku tvrdeći kako ne na svom putu žele što prije prijeći tu granicu i otići u zemlje u kojima će se osjećati sigurnije, piše NYT.
