Iako ponovni izbor na novi šestogodišnji predsjednički mandat Heinza Fischera (71) vjerojatno nije upitan, jer mu ankete dodjeljuju između 80 i 82 posto glasova, pažnja će biti usmjerena na rezultate Barbare Rosenkranz budući da je austrijska krajnja desnica od 2008. dobivala sve više glasova na izborima.

Njezina stranka FPOE i drugi austrijski desničarski pokret BZOE ukupno su na prošlogodišnjim europskim izborima dobili 17,74 posto glasova.

Barbara Rosenkranz (51) trebala bi na predsjedničkim izborima, prema anketama, dobiti između 13 i 16 posto glasova.

Treći predsjednički kandidat Rudolf Gehring (61), vođa kršćanskog CPOE-a, vjerojatno će dobiti samo četiri do pet posto glasova.

Austrijski predsjednik ima uglavnom protokolarnu i moralnu ulogu, ali je jedini čelnik kojeg Austrijanci biraju direktno. On imenuje kancelara prema izbornim rezultatima.

Predizborna kampanja, bez rasprava i svađa, bila bi prošla gotovo neprimijećeno da nije bilo neugodnih izjava Barbare Rosenkranz. Perjanica krajnje desnice tako je izjavila kako se zalaže za reformu zakonu koji zabranjuje neonacističke aktivnosti, pod krinkom poštivanja slobode izražavanja. Ona je također ocijenila da je negiranje holokausta, od zastupnika njezine stranke, jednostavno upravo to 'poštivanje slobode izražavanja'. Zbog ovih su je izjava kritizirali i članovi njezine stranke.

Iako je prije tih izjava prema anketama dobivala oko 20 posto glasova, ta majka desetoro djece počela je naglo gubiti potporu. Kao zanimljiv podatak, agencije ističu da je suprug Barbare Rosenkranz jedan os osnivača neonacističke stranke NPD, koja je danas u Austriji zabranjena. Fischer, po struci pravnik, odbio je televizijsko sučeljavanje s kandidatkinjom krajnje desnice, izjavljujući da 'nema želje raspravljati o plinskim komorama'.

Godine 2004. Heinz Fischer je na predsjedničkim izborima pobijedio konzervativku Benitu Ferrero-Waldner sa 52,39 posto glasova.

Ove godine na izbore može izaći 6,35 milijuna Austrijanaca, a prvi put pravo glasa imaju i oni od 16 godina.