SAD obilježava devetu godišnjicu terorističkih napada Al Qaede na New York i Washington, u kojima je 11. rujna 2001. godine ubijeno gotovo tri tisuće ljudi
Otada su pokrenuti, ali ne i (uspješno) završeni ratovi u Iraku i Afganistanu, Bin Laden nije uhvaćen i Al Qaeda je opstala, premda oslabljena.
Povrh svega, najomraženiji dan u novijoj američkoj povijesti ove godine prate dodatne kontroverze oko izgradnje islamskog kulturnog centra i džamije nedaleko od Ground Zeroa te spaljivanja Kurana na Floridi.
BOLNO PRISJEĆANJE
Dostojanstveno čitanje imena 2751 poginulih uz polaganje vijenaca prekinut će zvuk gradskih sirena koji će točno u 8.56 sati, vrijeme kada je oteti američki zrakoplov kojim su upravljali teroristi udario u sjeverni neboder, građanima New Yorka iznova prizvati bolno sjećanje na sve što su pretrpjeli i sve koje su izgubili.
Samo 15 minuta kasnije oglasit će se opet zvona kao podsjetnik na trenutak u kojem se u južni neboder zaletio i drugi zrakoplov, nepovratno mijenjajući budućnost. No premda se štošta promijenilo, neke su stvari ostale iste.
GRADNJA DŽAMIJE, SPALJIVANJE KURANA, NEUHVAĆENI BIN LADEN
Iako dio obitelji žrtava 11. rujna podržava gradnju islamskog centra, tome se kao provokaciji protivi velika većina stanovnika New Yorka. Kao i pastor Terry Jones s Floride, koji je za danas najavio, pa privremeno odgodio, spaljivanje Kurana, a taj je plan već doživio brojne osude.
S druge strane, većina Amerikanaca sve više sumnja u uhićenje Bin Ladena, ali se danas manje boji terorizma nego ranije, pogotovo manje negoli u vrijeme histerije nakon samih napada.
Njih je koordinirano izvelo 20 pripadnika Al Qaede pomoću četiri oteta putnička zrakoplova na transkontinentalnim letovima s istočne na zapadnu obalu SAD-a. Prva dva zrakoplova zabila su se u tornjeve Blizance Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku.
Stravične eksplozije i požari izazvani avionskim gorivom poremetili su statiku divovskih zgrada visokih 110 katova i one su se survale odnoseći u smrt više od 2.700 zaposlenih te pripadnika spasilačkih službi.
Treći je zrakoplov udario zgradu Pentagona u predgrađu Washingtona, odnijevši 184 žrtve, a četvrti se zrakoplov, za koji se vjeruje da je bio usmjeren na Bijelu kuću ili Kongres, srušio u polje u Pennsylvaniji nakon napada putnika na otmičare.
RAT PROTIV TERORIZMA - NOVE NEVINE ŽRTVE
Nakon toga je tadašnji predsjednik George W. Bush odlučio krenuti u 'rat protiv terorizma' u Afganistanu i u Iraku, ali se to nije pokazalo odveć uspješnim. Afganistan mnogi smatraju novim američkim Vijetnamom, ratom u kojem su nastale tolike nove i nepotrebne žrtve na obje strane.
Al-Qaeda je oslabljena, povukla se u Pakistan, ali i dalje predstavlja smrtonosnu prijetnju koja nadahnjuje nove teroriste i srodne skupine na akciju, upozoravaju mnogi stručnjaci i dužnosnici.
Međutim, državni će dužnosnici, pa i aktualni predsjednik Barack Obama koji je naslijedio Bushove ratove, građane uvjeravati u američku uspješnost, ali malo će to, čak i manje od utjehe, značiti žrtvama i njihovim obiteljima.
BEZ ODŠTETE, BOLESNI, U POTRAZI ZA NAJMILIJIMA
Mnogi se od njih i dalje muče po sudovima, nastojeći riješiti odštetu za gubitak najmilijih, a mnogi vatrogasci i policajci koji su sudjelovali u spašavanju i raščišćavanju ruševina mrtvi su ili su danas nesposobni za rad, bolesni zbog udisanja prašine i dima koji su tih dana prekrivali cijele četvrti, još danima nakon napada.
Malo će žrtvama značiti i spomenici, ali ipak da se ne zaboravi, premda je dosad jedini dovršen spomenik u čast žrtvama onaj podignut ispred Pentagona, dok su spomenici u New Yorku i Pennsylvaniji još u fazi gradnje.
Pogotovo zato što ni svih tih proteklih devet godina nisu pronađeni ni identificirani posmrtni ostaci svih nestalih, a ne treba ni spominjati koliko ima onih koji ili uopće ne vjeruju da je do napada došlo onako kako službeni Washington prikazuje, ili smatra da se to svakako moglo spriječiti.
SJEĆANJE I SLUŽENJE ZAJEDNICI ZA BOLJE DANE
Unatoč tome, državni će se dužnosnici pokazivati na komemorativnim skupovima diljem SAD-a, dok su građani pozvani da se uključe u mnogobrojne volonterske aktivnosti. Od organiziranja vožnje učenika do knjižnica, osnivanja ekipa za dnevne šetnje, prikupljanja rabljene odjeće i obuće za pomoć siromašnima, sakupljanja viškova svježih namirnica s farmi, vrtova, trgovina i restorana te priprema zajednice za prirodne katastrofe.
Obama je, naime, 11. rujna proglasio Nacionalnim danom sjećanja i služenja zajednici. On će obilježiti godišnjicu na memorijalnoj službi u Pentagonu, dok će potpredsjednik Joe Biden sudjelovati na komemoraciji u New Yorku na mjestu srušenih Blizanaca. Prva dama Michelle Obama i bivša prva dama Laura Bush govorit će na prigodnom skupu u Pennsylvaniji.