Najvažniji dokument koji je temelj za donošenje odluke o sudbini borbenog zrakoplovstva je 'Studija razvoja sposobnosti zaštite zračnog prostora Republike Hrvatske višenamjenskim borbenim avionom'. Taj dokument donesen je prošle godine i u njemu izričito stoji kako je u skladu s Dugoročnim planom razvoja OSRH-a od 2015. do 2024. godine potrebno utvrditi mogućnost zadržavanja sposobnosti borbenog zrakoplovstva, uključujući i multinacionalni pristup njezinu održavanju. Na temelju te odluke ustrojeno je stručno povjerenstvo i izrađena sama studija. Dugim riječima, time je otklonjena mogućnost za izradu novih analiza te je sve spremno za pregovore i rješavanje najkritičnijeg problema naših oružanih snaga.

Slanje tzv. Zahtjeva za informacijama

Prvi potez je već povučen, a radi se o slanju tzv. RFI-ja (Request for information), odnosno o Zahtjevu za informacijama kojim Vlada RH traži dostavu detaljnijih informacija o konkretnim proizvodima pojedinih proizvođača koje nisu dostupne javnosti. To je prvi korak u postupku nabave komercijalnog pribavljanja letjelica, koji je potvrdio i MORH, dodajući kako je on poslan na adrese nekoliko kompanija i veleposlanstava zemalja iz kojih su tvrtke koje proizvode zrakoplove. Ministarstvo obrane naglašava kako se ne radi o postupku nabave, već o prikupljanju informacija za analizu koja je potrebna pri izradi stručne studije o mogućnostima protuzračne obrane, nakon čega slijedi detaljna analiza dostavljenih informacija i donošenje odluke o daljnjem postupku nabave.

Prikupljanje konkretnih ponuda

Drugi korak u postupku nabave novih zrakoplova je prikupljanje konkretnih ponuda koje se naziva RFQ (Request for Quotation) ili RFP (Request for Proposal). Ovaj postupak slijedi nakon što zainteresirani kupac čvršće zagrize i predstavlja drugu stepenicu u pregovorima, s tim da RFQ podrazumijeva čvršći stav i odlučnost potencijalnog kupca koji prodavaču dostavlja analizu svojih potreba, zahtjeva, rokova i uvjeta prodaje, a ujedno predlaže i konačan nacrt ugovora. RFP je, pak, konkretniji i od proizvođača traži konkretnu ponudu nakon čega slijede eventualni detaljniji pregovori o nabavi. Valja napomenuti kako kupac upućuje tzv. RFP u slučaju kada se traži dugoročniji partnerski odnos, dok se tzv. RFQ šalje kada prodavač nudi standardnu opremu bez dodatnih potreba kupca, uz točno određen cjenik.

Članovi stručnog povjerenstva

Tim koji bi trebao dati prijedlog Vladi i predsjednici za budućnost borbene komponente HRZ-a čine umirovljeni generali Josip Štimac, Josip Čuletić i Vlado Bagarić. Neslužbeno, ovaj izbor za članove stručnog povjerenstva izazvao je negodovanje među stručnjacima, ali i samim pilotima lovcima budući da je tek Štimac bio borbeni pilot na MiG-u, dok su Čuletić i Bagarić tijekom svoje letačke karijere bili piloti helikoptera te time, smatraju mnogi, nemaju puno veze s lovačkim zrakoplovstvom. No, ključan moment je pitanje zašto je MORH aktivirao umirovljene časnike uz velik broj stručnjaka koji su aktivno zaposleni u HRZ-u. Postavlja se i pitanje zbog čega se ne vjeruje njihovoj prosudbi.

Dosadašnji konkretni koraci

Osim početnog izviđanja terena kojeg je prošlog tjedna obavila stručna delegacija u sastavu Štimac - Čuletić prilikom predstavljanja nove verzije švedskog lovca Gripen E u krugu SAAB-ove tvornice u Linköpingu, razgovore sa Šveđanima prošlog mjeseca obavila je i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Predsjednica se, naime, sastala s Magnusom Lewisom Olssonom, voditeljem za tržište Europe, Bliskog istoka i Afrike, dodajući kako o kupnji nije bilo riječi.

Grabar Kitarović je tom prilikom kazala kako je mišljenja da lovačko zrakoplovstvo treba zadržati te kako se, s obzirom na naše članstvo u NATO-u, moramo oslanjati na zapadnu tehnologiju, ali i donijeti odluku što je najbolje za Hrvatsku u smislu sigurnosti prije svega, a potom u smislu vojnog proračuna, odnosno što si možemo priuštiti.

 
Sličnog su mišljenja i umirovljeni generali Štimac i Čuletić koji su nakon prošlotjedne prezentacije kazali kako su s predstavnicima SAAB-a razgovarali o onom što mogu ponuditi Hrvatskoj. Generalski dvojac je pritom izrazio svoje mišljenje kako je Gripen idealan avion za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, ali kako je važno što švedska strana nudi uz samu prodaju aviona, naglasivši kako su Šveđani spremni našem ratnom zrakoplovstvu ustupiti nekoliko Gripena na testiranje na neodređeno vrijeme bez obveze kupnje što bi bio tek prvi korak u procesu donošenja konačne odluke.

Pisma na konkretne adrese

Iako MORH krije kojim su tvrtkama poslani zahtjevi za informacijama i koji su zrakoplovi moguća buduća okosnica našeg ratnog zrakoplovstva, neslužbeno se doznaje kako su svoje ponude dali švedski SAAB za svoj JAS 39 C/D Gripen, Izrael za polovne F-16, Južna Koreja za svoj trenažno-borbeni FA 50 te Francuska za Rafale.

Konkretne ponude

Dobro upućeni insajderi u proces hrvatske nabave borbenih zrakoplova tvrde kako upravo Šveđani te Korejci slove za najveće favorite u poslu stoljeća. Šveđani su, navodno, Hrvatskoj spremni ponuditi kvalitetan financijski aranžman, koji uključuje brzo opremanje eskadrile lovačkih aviona već dvije godine od potpisivanja ugovora, taman kada istječu resursi dotrajalih MiG-ova te brojne dodatne poslovne aranžmane. S druge, pak, strane obećanja pršte i s Dalekog istoka pa Korejci kažu kako su, ako se Hrvatska odluči za njihov FA 50, spremni osigurati velike poslove riječkoj luci te još neke dodatne offset programe koji bi mogli dignuti posrnulo hrvatsko gospodarstvo. Stručnjaci pritom ističu kako pri kupnji borbenih aviona ne postoje politički uvjeti, već isključivo gospodarski. Biznis se, naime, temelji na konkretnoj cijeni i konkretnim zahtjevima te proces započinje tek kada se na stol stavi konkretan novac. Izraelska ponuda F-16 navodno bi mogla biti povoljna, ali MORH problem vidi u višoj cijeni korištenja zrakoplova.

Favoriti, prednosti i mane

Kao najveći favorit, ali i želja, najviše se spominje JAS-39 Gripen, tipičan višenamjenski borbeni avion što njegova skraćenica JAS na švedskom jeziku zapravo i znači: jakt (lovac), attack (napad na ciljeve na zemlji) i spaning (izviđanje), koji je projektiran za zadovoljenje specifičnih potreba obrane Švedske. Švedski ponuđač napominje kako je Gripenom moguće zadovoljiti sve trenutačne zahtjeve OSRH-a, uz istovremenu spremnost na buduće izazove.

No Gripenova je cijena visoka i iznosi 60 milijuna eura po aparatu, ali cijena sata letenja i priprema iznosi oko 4.700 dolara što je znatno niže od sata leta i pripreme konkurenata. Primjerice, sat leta F-16 stoji 7.000 dolara pa jednostavnom računicom, uzmemo li u obzir da naši piloti lete oko 50 sati godišnje što je trostruko niže od NATO-vog standarda, trošak leta jednog hrvatskog borbenog pilota iznosio bi godišnje 235.000 dolara, dok bi godišnji trošak za jedan F-16 iznosio 350.000 dolara.

Naime, MORH bi morao gledati koliko će ih koštati nabava i trošak korištenja zrakoplova kroz vrijeme u kojem će ga koristiti. Takva procjena je vrlo složena jer se radi i o roku od tridesetak godina što znači da postoji mnogo varijabli.

Jeftiniji sat leta bio bi znatna ušteda za ionako skresan vojni proračun, a HRZ bi dobio borbeni avion koji je prilagođen korištenju raznih improviziranih uzletno-sletnih staza te je vrlo pouzdan u eksploataciji.

Korejski laki višenamjenski FA 50 u osnovi je trenažni zrakoplov s borbenim sposobnostima. Ključ njegove kvalitete je AESA radar koji drastično povećava sposobnosti zrakoplova, a stajao bi 40 milijuna po zrakoplovu s opremom, naspram 80 milijuna za Gripena s opremom. Radi se o daleko najjeftinijem supersoničnom zrakoplovu na tržištu, a kako je razvijan kao kompatibilan zrakoplovu F-16, vrlo je sposoban i više nego zadovoljava sve hrvatske potrebe.

Zrakoplov F-16 bio je tražena rabljena roba diljem svijeta, ali sve ga je teže nabaviti. Kako doznaje tportal, otvorila se mogućnost da se od izraelskog zrakoplovstva nabavi određen broj tih letjelica koje će u tamošnjem zrakoplovstvu uskoro početi zamjenjivati znatno napredniji, nevidljivi višenamjenski lovac F-35. Do sada se o Izraelu kao o eventualnom ponuđaču zrakoplova Hrvatskoj govorilo tek u kontekstu zastarjelih letjelica Kfir koje su performansama bliže zrakoplovu MiG-21 nego modernim letjelicama.

Ipak, nabava izraelskih verzija F-16 ACE s poboljšanom avionikom i jačim radarom te ciljnikom za rakete spregnutim na vizir pilota, povećane operativne performanse i pojačana pouzdanost te održivost aviona zadovoljili bi operativne potrebe našeg ratnog zrakoplovstva, budući da se radi i o verzijama koje svojim poboljšanjima čine taj lovac treće generacije borbenim zrakoplovom koji se može smatrati aparatom koji konkurira lovcima četvrte generacije.

Njegova iznimna prilagodljivost smatra se jednim od glavnih razloga što je uspješno izvezen u 24 zemlje. Također se smatra jednim od najsigurnijih lovaca na svijetu koji je sposoban napasti sve mete u zraku i na zemlji širokim rasponom oružja i pametnih bombi u svako doba dana i noći i u svim vremenskim uvjetima.

Želje i potrebe

Prema mišljenju stručnjaka, potrebe za nabavom novih lovaca potrebnih za očuvanje sposobnosti borbenog zrakoplovstva uključivale bi 10 do 12 jednosjeda, dakle jednu eskadrilu te maksimalno četiri dvosjeda radi obuke, ali i ostalih aktivnosti, budući da su takvi primjerci sposobni i za borbeno djelovanje. Valja imati na umu da Hrvatska još nije ni jasno definirala konkretne misije za koje traži zrakoplove, niti je definitivno odlučeno da će se uopće ići u nabavu. S druge strane, postoji mogućnost da nakon nabave HRZ ugovori posao čuvanja neba Crne Gore i Bosne i Hercegovine što bi smanjilo ukupni trošak nabavke novih zrakoplova.
385699,412293,372671,427719