Prigovora se uglavnom na portale da svojim sadržajem krše izbornu šutnja, a zaprimili smo i prigovor jednog građanina iz Njemačke da je jedna komercijalna televizija prikazala emisiju promidžbenog karaktera, kaže potpredsjednica DIP-a Zdravka Cufar Šarić.

DIP je na sve prigovore reagirao upozorenjima, jer drugačije ne može, s obzirom da Zakon o izboru predsjednika države ne propisuje nikakve konkretne kazne, kaže Cufar Šarić.

Četvero predsjedničkih kandidata u subotu su se držali pravila 'izborne šutnje'.

Na primjedbu da se po Zagrebu mogu vidjeti plakati pojedinih kandidata, u DIP-u odgovaraju kako bi bilo dobro da su skinuti, no da bi problem bio tek ako bi na izborni dan ti plakati ostali u neposrednoj blizini biračkih mjesta.

Predsjednički izbori održavaju se u nedjelju, 28. prosinca, a kandidati su Kolinda Grabar Kitarovic (HDZ), Ivo Josipovic (SDP), Milan Kujundzic (Savez za Hrvatsku) i Ivan Sincic (Živi zid).

Za predsjednika, odnosno predsjednicu moći će se glasovati na svukupno 6350 biračkih mjesta, za Hrvatsku ih je određeno 6260, za inozemstvo 90.

Osim u Hrvatskoj, izbori za predsjednika Republike provest će se u još 50 država, što je pet manje u odnosu na izbore iz 2009. godine. Biračka mjesta nisu određena u Libiji (zbog ratnog stanja), Maleziji i Peruu (jer tamošnja predstavništva nisu ovlaštena obavljati konzularne poslove), u Siriji (prestalo sudjelovanje Oružanih snaga RH u mirovnoj misiji) te u Novom Zelandu (zatvoreno tamošnje predstavništvo).

Smanjen je i broj biračkih mjesta u inozemstvu, sa 250 na 90, glasovati se u nedjelju može samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske. Najviše je biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini (15) te u Njemačkoj (13).

Ove se godine za Pantovčak natječe i bitno manje kandidata - na prošlim predsjedničkim izborima, 2009., bilo ih je 12, a na pretprošlim 2005. godine 13. Manje kandidata bilo je samo na predsjedničkim izborima 1997. kada su se uz Franju Tuđmana natjecali Zdravko Tomac i Vlado Gotovac.

Ipak, ovogodišnji su izbori rekordni po broju promatrača koji će ih pratiti - čak 22 tisuće, što je najviše u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa. Pet nevladnih udruga imat će 794 promatrača, ostali su promatrači političkih stranaka koje stoje iza četvero kandidata za predsjednika, odnosno predsjednicu države. S obzirom na 6350 biračkih mjesta, proizilazi da na svako prosječno 'zapadaju' po tri i pol promatrača.

U izbornoj administraciji bit će angažirano 41.436 osoba, od čega u biračkim odborima 38.100, a u izbornim povjerenstvima 3336.

Koliki će biti ukupni izborni troškovi znat će se nakon objave službenih rezultata. Za tada je, naime, Državno izborno povjerenstvo, ključno izborno tijelo, najavilo objavu podataka.

Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sustavom, odnosno za predsjednika ili predsjednicu bit će izabran kandidat koji dobije većinu glasova svih birača koji su glasovali (50 posto plus jedan glas). Ukoliko se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova idu u drugi krug koji se održava 14 dana kasnije, 11. siječnja 2015. godine.