Hrvatski veleposlanici i konzuli, koji su među najslabije plaćenima u Europi, sve glasnije i sve otvorenije optužuju Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija da ih, u sklopu mjera rigorozne štednje, financijski toliko zakida da više ne mogu normalno obavljati svoj posao.

Malu pobunu diplomata izazvala je činjenica da se krizni porez obračunava na njihovu punu plaću, koja prosječno iznosi 35 tisuća kuna. Iako se prema Zakonu o posebnom porezu 'harač' obračunava na cjelokupne plaće svih hrvatskih građana, diplomati upozoravaju da je MVPEI u njihovom slučaju trebao postupiti drugačije. Hrvatskim diplomatima, bilo da je riječ o ambasadorima, konzulima ili diplomatskom osoblju na misijama u stranim državama, najviše je zasmetao model kojim se krizni porez obračunava na njihove plaće. Iako je posebni porez uveden još u kolovozu ove godine, diplomati su tek nedavno počeli protestirati protiv njega, odnosno kada su se uvjerili da posrijedi nije administrativna pogreška ili odbijanje od plaće zbog godišnjih odmora, nego da je to novo pravilo. Da je tako, indirektno su Globusu potvrdili i u samom Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. U službenom odgovoru tog Ministarstva na Globusov upit kažu da se javio manji broj veleposlanika tražeći dodatne informacije u vezi obračuna posebnog poreza.

Diplomatske se plaće mistificiraju, ali su drastično smanjene u odnosu na rane devedesete, kada nisu postojali nikakvi transparentni kriteriji.

Hrvatski diplomati slabije su plaćeni od prosječnog srednjeg menadžmenta u filijali nekog stranog poduzeća u Hrvatskoj, u plaćama su ih prešišali diplomati u regiji, naročito iz Bosne i Hercegovine, Rumunjske i Makedonije, dok, kako saznajemo, manje plaće imaju još samo diplomati Albanije i Srbije.