Đuroković je za Dnevnik Nove TV rekao kako je najteža situacija zbog suše tamo gdje je najveća potrošnja, odnosno na području Istre i Istarske županije gdje boravi 300.000 turista te je multiplicirana potrošnja.

"Donesen je određeni zaključak o ograničavanju korištenja voda, ali ljudi su poslušali, napor je urodio plodom tako da imamo oko 15 posto manju potrošnju i za sada je situacija u Istri pod kontrolom", rekao je.

Dodao je kako Zagreb, Rijeka, Split i Osijek nemaju problema s vodoopskrbom, a određeni problemi postoje na području zadarskog vodovoda, ali nije riječ o redukciji nego tzv. visoke zone imaju pad tlaka.

Upitan može li očekivati da se još negdje pozove na mjere štednje, odgovorio je kako je to moguće svugdje.

"Treba na vrijeme to učiniti, primjerice smanjena je mogućnost isporuke riječkog vodovoda određenih količina vode prema Krku, no to je na razini nekih desetak posto potreba Krka. Vjerujem da će apel racionalnosti u mjerama potrošnje vode rezultirati sigurnošću vodoopskrbe", ocijenio je Đuroković.

U potrošnji vode treba biti racionalan, ovo je izrazito sušna godina

Naglasio je da ljudi uvijek trebaju biti racionalni što se tiče potrošnje vode.

"Zemlja smo koja obiluje vodnim resursima. Treba ih zaštititi od onečišćenja, racionalno koristiti i Hrvatska ne bi trebala imati problema sa zalihama vode", poručio je.

Govoreći o povijesnim sušama, naveo je kako su izrazito sušne bile 2003., 2012., a sada i 2022., no Sava, Drava, Dunav i Kupa još uvijek su na 30 do 40 centimetara od povijesnih minimuma i trenutno je stagnacija niskih vodostaja.

Na pitanje je li prerano krenula suša, Đuroković je odgovorio kako je cijela godine bilo puno manje oborina što je rezultiralo sa smanjenjem izdašnosti kapaciteta izvora.

"Da bi se pomoglo našim rijekama, kiša ne treba pasti ovdje u Hrvatskoj, ona treba pasti u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj pa će se rijeke oporaviti. Treba ozbiljnih kiša, treba to sve doteći i do Dunava, Drave, Mure i Save", objasnio je.

Dodao je kako su vrlo vrijedne i lokalne oborine koje će prihraniti manje vodotoke koji su u težoj situaciji od velikih vodotoka s obzirom na to su na rubu biološkog minimuma pa uz te rječice trpi i biljni životinjski svijet.

Upitan kada će vodovod stići do svih u Hrvatskoj s obzirom na to da su najčešći problemi gdje nema vodovoda, odnosno gdje su bunari, Đuroković je pojasnio kako je teško imati stopostotnu priključenost svih stanovnika.

"Imate manjih zaseoka gdje je jako teško voditi nekoliko kilometara vodoopskrbnih cjevovoda. Zapravo voda u njima stoji s obzirom na malu potrošnju koja na kraju možda postane i neupotrebljiva za ljudsku potrošnju", rekao je.

Približavamo se 90 posto priključenosti kućanstava, što je na razini Europe dobar standard, poručio je Đuroković.