'Na ovom velebnom Trgu svetog Petra, gdje je papa Franjo toliko puta slavio euharistiju i predvodio velika okupljanja u proteklih dvanaest godina, okupljeni smo tužna srca u molitvi oko njegovih posmrtnih ostataka. Ipak, održava nas sigurnost vjere, koja nas uvjerava da ljudsko postojanje ne završava u grobu, nego u Očevoj kući, u životu sreće kojemu nema kraja', započeo je homiliju na ispraćaju pape Franje dekan Kardinalskog zbora Giovanni Batista Re.

'U ime Kardinalskog zbora, srdačno zahvaljujem svima vama na vašoj prisutnosti. Duboko ganut, s poštovanjem pozdravljam i srdačno zahvaljujem šefovima država, šefovima vlada i službenim izaslanstvima koji su došli iz mnogih zemalja kako bi izrazili svoju naklonost, štovanje i poštovanje prema našem pokojnom Svetom Ocu. Izljevi ljubavi kojima smo svjedočili posljednjih dana nakon njegova odlaska s ove zemlje u vječnost govori nam koliko je duboko pontifikat pape Franje dirnuo umove i srca', nastavio je Re.

'Zadnja slika koju imamo o njemu, a koja će nam ostati urezana u sjećanje, je ona posljednja nedjelja, Uskrsna nedjelja, kada je papa Franjo, unatoč ozbiljnim zdravstvenim problemima, htio dati svoj blagoslov s balkona Bazilike svetog Petra. Zatim se spustio na ovaj Trg kako bi pozdravio veliko mnoštvo okupljeno na uskrsnoj misi vozeći se u papamobilu s otvorenim krovom', podsjetio je kardinal.

'Kada je kardinala Bergoglia 13. ožujka 2013. Konklava izabrala za nasljednika pape Benedikta XVI., on je već imao dugogodišnje iskustvo redovničkog života u Družbi Isusovoj, a prije svega bio je obogaćen dvadesetjednogodišnjom pastoralnom službom u Nadbiskupiji Buenos Airesa, najprije kao pomoćnik, zatim kao koadjutor i, iznad svega, kao nadbiskup. Činilo se da je odluka da uzme ime Franjo odmah ukazivala na pastoralni plan i stil na kojem je želio temeljiti svoj pontifikat, tražeći nadahnuće u duhu svetoga Franje Asiškog. Zadržao je svoj temperament i oblik pastoralnog vodstva, te je svojom odlučnom osobnošću odmah ostavio traga u upravljanju Crkvom. Uspostavio je izravan kontakt s pojedincima i narodima, željan biti svima blizu, s izrazitom pažnjom prema onima u poteškoćama, dajući se bez mjere, osobito marginaliziranima, najmanjima među nama. Bio je papa u narodu, otvorenog srca prema svima. Bio je i papa pozoran na znakove vremena i na ono što je Duh Sveti budio u Crkvi', poručio je Re.

'Crkva kao kuća za sve'

Nit vodilja Franjinog dvanaest godina dugog pontifikata bila je 'Crkva kao kao kuća za sve', rekao je Re.

Battista Re je u ceremoniji na Trgu svetog Petra rekao da je Franjo bio „'vrlo spontan', s 'neformalnim načinom ophođenja sa svima', čak i onima daleko od Crkve.

'Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na rane današnjice, papa Franjo je istinski dijelio tjeskobe, patnje i nade našeg doba'.

Zagovarao je Crkvu koja brine o problemima koji razdiru suvremeni svijet, koja će se 'privinuti nad svakim čovjekom, bez obzira na vjeru i životne okolnosti'.

Franjo je najviše brinuo za one marginalizirane poput siromašnih ili izbjeglica, stoga ne čudi da je njegovo prvo putovanje bilo na Lampedusu, 'otok simbol tragedije migracija'.

Battista Re je od ukupno 47 apostolskih putovanja spomenuo i Franjin posjet grčkom otoku Lezbosu s pripadnicima drugih crkvi, misu održanu na granici Meksika i SAD-a te putovanje u Irak 2021., održanom usprkos velikom sigurnosnom riziku.

Mostovi, a ne zidovi

Talijanski kardinal je na tragu Franje, koji je pozivao na 'gradnju mostova, a ne zidova', poslao poruku o važnosti mira.

'Rat uvijek ostavlja svijet gorim nego što je bio prije. Rat je uvijek bolan i tragičan poraz za sve', poručio je dekan kardinalskog zbora pred pedesetak svjetskih čelnika koji su stigli u Vatikan pozdraviti se od Franje.

'Suočen s bijesom mnogih ratova (...) s njihovim neljudskim strahotama (...), papa Franjo nikada nije prestao podizati svoj glas kako bi molio za mir i pozivao na razum, na poštene pregovore kako bi se pronašla moguća rješenja', izjavio je mons. Re, podsjećajući na Jorge Bergogliov ponovljeni poziv da se „grade mostovi, a ne zidovi“.

Re je naglasio da se Franjo davao do kraja.

'Unatoč svojoj posljednjoj krhkosti i patnji, papa Franjo odlučio se davati do posljednjeg dana svog života', rekao je Re.

'Slijedio je stope svog Gospodina, dobrog Pastira, koji je volio svoje ovce do te mjere da je za njih dao i vlastiti život', rekao je.