Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekla je u subotu da će ubuduće županije i škole moći same odabrati jedan od četiri ponuđena modela za školske praznike, među kojima je i dosadašnji, te da broj radnih dana i praznika u svakoj verziji ostaje isti, samo će biti drugačije raspoređeni
Divjak je za RTL danas izjavila kako je do promjene u kalendaru za novu školsku godinu, s više varijanti školskih praznika, došlo jer je iskustvo eksperimentalnih škola pokazalo da to dobro funkcionira.
U Finskoj i Njemačkoj više manjih praznika po tjedan dana
Dodala je kako neke uspješne države, poput Finske i Njemačke, imaju više manjih praznika, primjerice u trajanju tjedan dana, konkretno njih četiri u Finskoj, 'što onda omogućava učenicima da predahnu, ali da se ne opuste nego se osvježeni vrate u škole.'
vezane vijesti
'To je razlog zašto smo dali mogućnost da županije imaju slobodu i autonomiju da u suradnji sa školama odaberu jedan od četiri modela. Broj radnih dana ostaje isti - 175, a posljedično i broj dana praznika, jedino što su drugačije raspoređeni', ustvrdila je.
Na pitanje može li autonomija dovesti do kaosa, jer su dosad svi učenici bili u isto vrijeme na praznicima, Divjak je rekla da autonomija znači i preuzimanje određene odgovornosti.
'Ne vjerujem da će to predstavljati problem, svi koji misle da će to biti problem uvijek mogu ostati pri klasičnom modelu, s obzirom da je model koji je duži niz godina u školama također u ponudi', dodala je.
Ne smatra niti da će ponuda više verzija školskih praznika izazvati kontroverze jer 'kontroverze bi bile kada bi stalno zagovarali autonomiju, a ne bismo ju bili spremni dati školama i osnivačima'.
Upitana hoće li provesti anketu oko tog pitanja, kao je to bilo u slučaju školske lektire, rekla je da je anketa dobar model tamo kako bi roditelji sudjelovali u odlučivanju i životu škole.
Zajedničko svim školama bilo bi da iduća školska godina počinje 9. rujna a završava 17. lipnja 2020; odvija se u dva polugodišta - prvo traje do 20. prosinca, a drugo počinje prvog radnog dana nakon isteka zimskog odmora, što ovisi koju od četiri varijante rasporeda odmora odaberu škole i osnivači.
Novost je da bi proljetni praznici bili kraći, a jesenski, koji se vežu uz blagdan Svih svetih i mogućnost cjepkanja zimskih praznika, u dva dijela, od kojih je jedan u drugoj polovici veljače. Uz to, proljetni blagdani ne bi nužno obuhvaćali dane uoči Uskrsa, dakle Veliki petak i Veliki četvrtak.
Osnivač, nakon pribavljenog mišljenja škola, bira jednu od ponuđenih varijanti i po njoj moraju raditi sve škole u županiji. Odluku o tome kako će im izgledati praznici škole moraju objaviti do 1. srpnja.
Ministrica Divjak: Sigurna sam da će sada završiti prijepori oko lektire
Ministrica je komentirala i anketu o školskoj lektiri u kojoj je sudjelovalo 8344 učitelja razredne nastave, nastavnika i knjižničara, odnosno između 55 i 90 posto njihovog ukupnog broja. Oni su izabrali ukupno više od 700 djela.
Divjak kaže kako je sigurna da će sada završiti prijepori oko lektire, jer je anketa pokazala što školskim knjižnicama treba, a nastavnici i učitelji mogu se poslužiti tim popisom kao pomoć za izbor lektire.
Podsjetila je da je za školske knjižnice osigurano 37,5 miljuna kuna u Europskom socijalnom fondu, što je najviše novaca ikada uloženo u školske knjižnice, te iz državnog proračuna po godini više od pet milijuna kuna.
