Željeli smo olakšati, ali ne i ograničiti nastavnicima izbor lektire, ali i ispitati koje naslove treba nabavljati u sljedeće dvije godine, kazala je ministrica Blaženka Divjak na konferenciji za tisak i predočila papir prema kojem je za obnovu fonda knjižnica u dvije godina na raspolaganju 42,7 milijuna kuna.

Ona je potpisala ugovore o suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje kojem je cilj, kazala je, veće uključivanje akademske zajednice u reformske procese.

Filozofski fakultet i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje sudjelovat će u osmišljavanju kurikuluma i programa, osposobljavanju učitelja i nastavnika, prosudbi udžbenika, evaluaciji primjene kurikuluma i slično.

U anketi koja je trajala dva tjedna tijekom veljače i ožujka sudjelovalo je 8344 učitelja razredne nastave, nastavnika i knjižničara, odnosno između 55 i 90 posto njihovog ukupnog broja.

Oni su izabrali ukupno više od 700 djela. Deset i više osoba izabralo je za prve i druge razrede osnovnih škola 127 djela, od trećeg do petog razreda 186 djela, od šestog do osmog razreda 177 djela, te za sva četiri razreda srednjih škola 240 djela.

Prva su mjesta zauzela djela Pale sam na svijetu, Dnevnik Pauline P., Mali princ i Lovac u žitu, dok se na 15. mjestu u najnižim razredima našla nekad izbacivana Ježeva kućica, a na 7. mjestu viših razreda osnovne škole Dnevnik Anne Frank.

Izbor za srednje škole, pored Lovca u žitu, predvodi popis djela: Nora – Lutkina kuća, Životinjska farma, Kabanica, Judita, Dekameron, Koraljna vrata, Otac Goriot, Gonič zmajeva, Don Quijote, Hotel zagorje itd.

Na 15. mjestu je Predstava Hamleta iz sela Mrduša Donja, na 21. Sarajevski Marlboro a na 22. Črna mati zemla.

Srednja skupina osnovnih škola djelo Priče iz davnine stavila je na 26. mjesto, a Regoča na 27.;dok su u gornjim razredima na drugom mjestu su Smogovci, na 10. Breza na 11. Duga, na 18. Alkar, a na 19. Moj tata spava s anđelima (Mali ratni dnevnik).

Ovo su preporuke nastavnika nastavnicima i način da se olakša izbor onima imaju nedoumice te ne mijenja kurikulum niti kanonski dio koji je određene kurikulumom, kazala je ministrica Blaženka Divjak i dodala da je cilj da nastavnici samostalno odlučuju o naslovima.

Kurikulum hrvatskog jezika i književnosti odredio je po dva kanonska djela u svakom razredu osnovne škole, te po tri, odnosno četiri djela hrvatske književnosti i po dva odnosno tri djela svjetske književnosti za srednje škole.

Pored njih, nastavnici će moći odabrati pet do osam djela godišnje, a popis koji je Ministarstvo predstavila u četvrtak kao rezultat ankete nije obavezan, rečeno je.

Dekanica Filozofskoga fakulteta Vesna Vlahović-Štetić izrazila je zadovoljstvo što će stručnjaci njezinom fakulteta moći pomoći razvoju u obrazovanja u Hrvatskoj, te što će doći do znanstvene i stručne primjena znanja vrhunskih stručnjaka u obrazovanju.

Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić dodao je da je važno da reforma ima institucionalnu potporu i izrazio zadovoljstvo što je hrvatski jezik prvi predmet kojem se tako pristupa.